Kevin TopolskyKako umjetna inteligencija nastavlja integrirati u različita kreativna polja, rasprave o njezinom utjecaju na umjetnost postaju sve podijeljenije. Naime, priznat redatelj Guillermo del Toro nedavno je izrazio svoj skepticizam o ulozi AI-a u stvaranju umjetnosti tijekom događaja u Londonu. Naglasio je da, iako AI može generirati vizualno privlačne slike nalik screensaverima, ne uspijeva uhvatiti suštinu iskrenih ljudskih emocija ili izraza koji se nalaze u tradicionalnoj umjetnosti.
Del Toro, poznat po remek-djelima poput “Panovog labirinta” i “Oblik vode”, vjeruje da prava vrijednost umjetnosti nadilazi trošak ili trud. Tvrdio je da vrijednost umjetnosti leži u riziku preuzetom da bi se ona doživjela, postavljajući pitanje može li umjetnost koja generira AI evocirati duboke ljudske osjećaje, poput tuge zbog gubitka voljene osobe.
Redatelj je također istaknuo kritičku perspektivu o animaciji, suprotstavljajući današnje pretjerano polirane i pojednostavljene prikaze likova s kompleksnošću stvarnog života. Izrazio je želju za animacijama koje reflektiraju autentična ljudska iskustva, zastupajući prikaze koji odražavaju svakodnevne stvarnosti s kojima se mnogi suočavaju, umjesto idealiziranih prikaza.
Priznajući potencijalne rizike AI-a, del Toro je upozorio da se ne treba bojati inteligencije same po sebi, nazivajući neznanje većom prijetnjom. Trenutno je u fazi produkcije svog nadolazećeg filma “Frankenstein”, koji označava njegov povratak punometražnom filmskom stvaralaštvu nakon što je osvojio Oscara za svoju animiranu adaptaciju “Pinocchia”.
Umjetnost u doba AI-a: Kreativna dilema
Kako umjetna inteligencija (AI) prodire u svijet umjetnosti, razgovor o njezinim implikacijama postaje složeniji i višeslojniji. AI alati sada se nalaze na raskrižju kreativnosti i tehnologije, radikalno mijenjajući krajolik umjetničke produkcije. Međutim, ova evolucija postavlja brojne pitanja koja izazivaju tradicionalne pojmove kreativnosti i autentičnosti.
Ključna pitanja i odgovori:
1. Što definira kreativnost u doba AI-a?
– Definicija kreativnosti postaje sve složenija s pojavom AI-a. Tradicionalno utemeljena na ljudskom iskustvu i emociji, kreativnost u kontekstu AI-a uključuje algoritme koji generiraju umjetnost na temelju obrazaca i podataka. To postavlja pitanje može li se AI zaista smatrati kreativnom snagom ili samo sofisticiranom imitacijom ljudskog stvaranja umjetnosti.
2. Može li umjetnost koja generira AI evocirati iskrene ljudske emocije?
– Ovo je sporno pitanje. Pristalice tvrde da AI može stvoriti djela koja emocionalno rezoniraju s gledateljima na temelju postojećih djela. Kritičari, poput Guillerma del Tora, sugeriraju da bez ljudskog iskustva koje stoji iza toga, umjetnost AI-a nedostaje dubine i nijanse potrebne za evociranje autentičnih osjećaja.
3. Kako AI demokratizira umjetnički svijet?
– AI alati mogu pružiti platformu za nove umjetnike koji možda nemaju formalnu obuku. Pružajući pristup sofisticiranim dizajnerskim alatima, AI može omogućiti širem spektru glasova i stilova da procvjetaju, što potencijalno vodi većoj raznolikosti u svijetu umjetnosti.
4. Koje su etičke implikacije AI-a u umjetnosti?
– Korištenje AI-a u umjetnosti postavlja pitanja o autorstvu i vlasništvu. Ako stroj stvara umjetničko djelo na temelju skupa podataka postojećih radova, tko je pravi vlasnik – programer algoritma, korisnik, ili izvorni umjetnici čija su djela korištena za obuku?
Ključni izazovi i kontroverze:
– Autentičnost naspram automatizacije: Primarni izazov ostaje u definiranju što čini autentičnu umjetnost. Mogu li djela stvorena algoritmima zadržati istu vrijednost kao ona koja su izrađena ljudskim rukama? Mnogi tradicionalisti tvrde da automatizacija oduzima dušu umjetničkom izrazu.
– Kurtiranje i kontrola: Kako radovi generirani AI-em preplavljuju tržišta i platforme, javlja se pitanje o kuriranju i kontroli kvalitete. Tko odlučuje koji će radovi dobiti vidljivost? Tko je odgovoran za generirani sadržaj? Uloga ljudskih kuratora sve se više dovodi u pitanje u AI-vođenom krajoliku.
Prednosti i nedostaci:
Prednosti:
– Pristupačnost: AI tehnologija može demokratizirati stvaranje umjetnosti, omogućujući ne-umjetnicima da se izraze.
– Inovacija: Novi alati potiču inovativne tehnike i stilove koji izazivaju konvencionalne umjetničke forme.
– Suradnja: Umjetnici mogu surađivati s AI-em, spajajući ljudsku intuiciju s učinkovitošću stroja kako bi proizveli jedinstvena djela.
Nedostaci:
– Kulturna dilucija: Rizik od homogenizacije umjetnosti dok AI može oslanjati na popularne trendove, što dovodi do nedostatka raznolikosti i originalnosti.
– Gubitak zaposlenja: Kako AI preuzima sve više kreativnih uloga, tradicionalni umjetnici mogu se suočiti s ekonomskim teškoćama zbog smanjene potražnje za radovima stvorenim od strane ljudi.
– Etička pitanja: Nejasnoće oko vlasništva i prava na sadržaj generiran AI-em postavljaju značajne izazove u zakonima o intelektualnom vlasništvu.
Dok se društvo nosi s tim pitanjima, razgovor o umjetnosti u doba AI-a tek počinje. Otvara puteve za preispitivanje ne samo onoga što umjetnost jest, već i tko ima pravo stvarati ju i kako se ona vrednuje. Za one zainteresirane za istraživanje budućnosti AI-a i umjetnosti, resursi kao što su Artsy pružaju uvid u evoluirajući umjetnički krajolik.
Na kraju, rasprava o AI-u u području kreativnosti još nije riješena, a ishodi će vjerojatno oblikovati budućnost umjetnosti na neočekivane načine.
