Roman RemberPisa, 14. rujna 2024. – Rasprava o umjetnoj inteligenciji se razvija, naglašavajući potrebu za robusnom regulacijom kako bi se borila protiv dezinformacija i očuvala demokratska načela. Na konferenciji Epip 2024 koju je organizirala Scuola Sant’Anna u Pisi, član Europskog parlamenta Brando Benifei elaborirao je značaj nedavno usvojenog AI-Acta. Ova regulativa ima za cilj osigurati da tehnologije umjetne inteligencije služe općem dobru, uz minimiziranje mogućih društvenih rizika.
Benifei je istaknuo da Europa prednjači u uspostavljanju sveobuhvatnog okvira, tvrdeći da umjetna inteligencija mora biti u skladu s demokratskim principima. Temeljni cilj je poticati društveni model u kojem umjetna inteligencija povećava mogućnosti i štiti ranjive populacije. Suočena s globalnom konkurencijom, posebice od strane entiteta iz Kine i Sjedinjenih Država, Europa nastoji zaštititi ljudsku kreativnost i osnažiti umjetnike pravednim uvjetima pregovora za njihova djela.
Moguće opasnosti nekontrolirane upotrebe umjetne inteligencije postavljaju zabrinutosti o razlikovanju sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom od istinske ljudske kreativnosti. Benifei je naglasio nužnost transparentnosti kao središnjeg načela u borbi protiv dezinformacija. Predložio je tehničko rješenje koje uključuje nevidljivi sustav označavanja za sadržaj generiran umjetnom inteligencijom, omogućujući korisnicima da utvrde njegovu autentičnost putem svojih uređaja.
Na kraju, ambicija Europskog parlamenta je učvrstiti etičke standarde u upotrebi umjetne inteligencije, osiguravajući da regulacije proaktivno rješavaju nejednakosti dok potiču društvenu koheziju. Prioritetom regulativnih mjera nad subjektivnim etičkim kodovima, Europa ima za cilj stvoriti održiv okvir koji promiče opće dobro u doba umjetne inteligencije.
Pisa, 14. rujna 2024. – Hitnost sveobuhvatne regulacije umjetne inteligencije u Europi naglašena je brojnim etičkim, društvenim i ekonomskim čimbenicima. Dok se europski zakonodavci okupljaju kako bi učvrstili AI-Act, postavlja se hitno pitanje: Kako Europa može osigurati da tehnologije umjetne inteligencije ne samo napreduju već i to čine uz poštivanje demokratskih vrijednosti i ljudskih prava?
Jedan od ključnih izazova leži u definiranju što čini “visoko rizične” sustave umjetne inteligencije. AI-Act kategorizira AI aplikacije na temelju njihovog potencijalnog utjecaja, no određivanje kriterija za klasifikaciju ostaje sporno. Ovo uključuje rasprave oko tehnologija prepoznavanja lica, prediktivnog policiranja i algoritama koji utječu na odluke o zapošljavanju. Kritičari tvrde da trenutne definicije mogu dovesti do ili preširoke ili preuske interpretacije, što utječe na učinkovitost regulacije.
Nadalje, AI-Act ima za cilj promicati ne samo transparentnost već i odgovornost. Predlažu se pravne obaveze za developere i korisnike AI-a kako bi se osiguralo da se pristranosti aktivno ublažavaju i da postoje putevi za pravne lijekove kada dođe do štete. To postavlja osnovna pitanja o tome jesu li mehanizmi za provedbu dovoljno jaki da odvrate nepoštovanje i kako učinkovito pratiti AI sustave nakon njihovog implementiranja.
Također, postoji kontroverza oko međunarodne konkurentnosti. Kako Europa postavlja stroge propise o umjetnoj inteligenciji, pojavljuju se zabrinutosti da bi takve mjere mogle ugušiti inovacije ili preusmjeriti razvoj AI-a u manje regulirane regije. Strah je da, dok Europa stavlja naglasak na etičke standarde, bi mogla zaostati za SAD-om i Kinom u tehnološkim napretcima i investicijskim mogućnostima.
Na pozitivnoj strani, AI-Act potiče javno povjerenje u tehnologiju. Prioritetizirajući prava građana i etička razmatranja, Europa se može uspostaviti kao lider u odgovornom razvoju umjetne inteligencije. Ovaj pristup može potaknuti tvrtke da usvoje najbolje prakse i investiraju u istraživanje usmjereno na etička rješenja umjetne inteligencije, što bi na kraju poboljšalo globalni položaj Europe.
Međutim, jedna velika slabost uključuje potencijalno opterećenje za startupove i manje tvrtke. Usklađivanje s kompleksnim propisima može odvratiti resurse od inovacija. Male tvrtke se mogu mučiti da pokriju troškove usklađenosti, što bi moglo konsolidirati tržište među većim igračima koji imaju sredstva da apsorbiraju takve troškove.
Ukratko, put Europe prema regulaciji umjetne inteligencije pun je značajnih pitanja i izazova. Ključno je uravnotežiti etički nadzor s tehnološkim napretkom, osiguravajući da regulacije ne uguše kreativnost dok promiču sigurno i demokratsko digitalno okruženje. Ključni izazovi uključuju definiranje kategorija rizika, provedbu odgovornosti, održavanje konkurentnosti na globalnoj razini i podršku manjim tvrtkama u usklađenosti.
Pogledajući unaprijed, uspjeh AI-Acta ovisit će o tome koliko će učinkovito ti izazovi biti savladani. Dok Europa stoji na raskrižju tehnološke inovacije i etičkog upravljanja, put prema demokratskom okviru za regulaciju umjetne inteligencije ostaje ključan, ne samo za Europljane, već i kao model za svijet.
Za više informacija o europskim inicijativama vezanim uz regulaciju umjetne inteligencije, posjetite Europska komisija.
