Challenges in Online Information Literacy

Izazovi u online pismenosti informacija

Start

Mnogi korisnici društvenih medija bore se da prepoznaju umjetnu inteligenciju prema nedavnom istraživanju. Tempo kojim se odrasla medijska pismenost razvija ne usklađuje se s brzim razvojem generativne umjetne inteligencije (AI), ostavljajući korisnike interneta sve više ranjivima na dezinformacije.

Godina 2022. označila je proboj za industriju umjetne inteligencije s lansiranjem chatbota i virtualnog asistenta ChatGPT od američke AI istraživačke organizacije OpenAI. Naknadno, sektor je privukao investicije od milijardi dolara, s velikim tehnološkim divovima koji nude rastući niz takvih alata.

Međutim, prema istraživanju pod nazivom “Odrasla medijska pismenost u 2024.” sa Sveučilišta Western Sydney, samopouzdanje korisnika u svoje digitalne medijske vještine ostaje nisko. U uzorku od 4,442 odrasle osobe iz Australije, sudionici su upitani za svoju sposobnost obavljanja 11 medijskih zadataka koji zahtijevaju kritične i tehničke vještine i/ili znanje. Prosjek je pokazao da ispitanici imaju povjerenje samo u četiri od 11 zadataka.

Sposobnost prepoznavanja online dezinformacija nije se značajno poboljšala od 2021. godine, s samo 39% sudionika i u 2021. i 2024. godini koji izražavaju sigurnost u svoju sposobnost provjere točnosti informacija pronađenih online.

Nedavna integracija generativne umjetne inteligencije u online okruženja “čini još izazovnijim za građane da prepoznaju koga ili što vjerovati online”, kako je istaknuto u izvješću.

Usporen rast medijske pismenosti posebno je zabrinjavajući s obzirom na to da generativni alati AI mogu stvarati visokokvalitetan lažni sadržaj i lažne vijesti.

Rješavanje ključnih izazova u medijskoj pismenosti na internetu

Kako se online informacije i dalje prelijevaju digitalnim krajolikom, važnost medijske pismenosti postaje sve važnija kako bi se razlikovale vjerodostojne izvore od dezinformacija. Dok je prethodni članak istaknuo poteškoće s kojima se korisnici suočavaju pri prepoznavanju umjetne inteligencije i dezinformacija online, postoje dodatni ključni aspekti koji zaslužuju pažnju.

Koja su neka važna pitanja u medijskoj pismenosti na internetu?

1. Kako pojedinci mogu unaprijediti svoje kritičko razmišljanje kako bi učinkovito procjenjivali online informacije?
2. Koju ulogu imaju obrazovne institucije u promicanju medijske pismenosti među studentima?
3. Kako tehnološke tvrtke mogu doprinijeti borbi protiv širenja dezinformacija na internetu?
4. Koja etička pitanja proizlaze iz korištenja generativne umjetne inteligencije u stvaranju lažnog sadržaja?

Ključni izazovi i kontroverze u medijskoj pismenosti na internetu:

1. Širenje dezinformacija: Brzo širenje dezinformacija i lažnih vijesti predstavlja značajan izazov za medijsku pismenost na internetu. Korisnici moraju procijeniti istinu kroz more proturječnih informacija.

2. Algoritamska pristranost: Algoritmi koje koriste društvene medijske platforme i tražilice mogu perpetuirati pristranosti i filter balone, utječući na informacije kojima su korisnici izloženi, te potencijalno ojačavajući dezinformacije.

3. Pitanja privatnosti: Prikupljanje podataka radi ciljanja korisnika personaliziranim sadržajem izaziva pitanja privatnosti, posebno kada je riječ o manipulaciji informacija radi utjecaja na mišljenja ili ponašanja.

4. Digitalni jaz: Socijalno-ekonomske disparitete i različite razine pristupa tehnologiji doprinose neujednačenim razinama medijske pismenosti među različitim demografskim skupinama, pogoršavajući postojeće nejednakosti.

Prednosti i nedostaci:

Prednosti:
– Osnaživanje: Unaprjeđenje medijske pismenosti osnažuje pojedince da donose informirane odluke, kritički se angažiraju s online sadržajem i zaštite se od dezinformacija.
– Digitalno građanstvo: Unaprjeđenje medijske pismenosti potiče odgovorno digitalno građanstvo, pridonoseći održavanju prosudbe u online zajednici.
– Ojačana demokracija: Dobro informirano građanstvo doprinosi zdravijem demokratskom društvu, gdje se cijene činjenice i dokazi iznad neistina.

Nedostaci:
– Prevelike količine informacija: Velika količina online informacija može zbuniti korisnike, čineći im teškim snalaženje i procjenu vjerodostojnosti izvora.
– Kognitivna pristranost: Prijedložna uvjerenja ljudi i kognitivne pristranosti mogu ometati njihovu sposobnost objektivne procjene informacija, dovodeći do sklonosti dezinformacijama.
– Složeni ekosustav: Dinamična i stalno-evoluirajuća priroda online informacijskog ekosustava zahtijeva neprekidne napore da bi se ostali informirani i ažurirani, što predstavlja izazov za pojedince da ostanu u korak s tim.

Za više uvida o unaprjeđenju medijske pismenosti na internetu i borbi protiv dezinformacija, posjetite The Christian Science Monitor, ugledan izvor koji pokriva teme medijske i digitalne pismenosti.

Privacy policy
Contact

Don't Miss

Revolutionizing Enterprise Transformation with AI Innovations

Revolicioniranje poslovnih transformacija pomoću inovacija u području umjetne inteligencije

Platforma najnovijih tehnologija koja mijenja igru Pionirska tvrtka koja predvodi
SAILOR 150 FleetBroadband Maintains Maritime Connectivity Standards Amid Growing Demand

SAILOR 150 FleetBroadband održava standarde pomorske povezanosti usred rastuće potražnje

U eri u kojoj je pouzdana komunikacija na moru važnija