Kevin TopolskyU području politike, rastuća upotreba tehnologije umjetne inteligencije (AI) izazvala je široku zabrinutost i strah dok se približava predsjednički izbori u SAD-u 2024. godine.
Nekoliko nedavnih primjera AI-generirane dezinformacije potaknulo je javnu raspravu, s rastućim strahovima da bi to moglo imati značajne posljedice na nadolazeće izbore. Značajni primjeri uključuju deepfake video koji imitira potpredsjednicu Kamilu Harris, uređeni isječak predsjednika Bidena koristeći eksplicitni jezik te manipuliranu sliku Trumpa prilikom uhićenja.
Stručnjaci upozoravaju da bi se AI tehnologija mogla koristiti za obmanjivanje birača, utjecaj na njihove izborne namjere ili čak zastrašivanje da ne sudjeluju u glasanju tijekom nadolazećih izbora, što bi potencijalno pogoršalo već duboke društvene podjele u Sjedinjenim Američkim Državama.
Kao odgovor na ovu nastalu prijetnju, glasovi sve više traže od tehnoloških divova postavljanje strožih kontrola. Dok su mnoge tvrtke smanjile moderaciju sadržaja na društvenim mrežama, postoji sve veća potražnja za uspostavljanjem rigoroznijih mehanizama upravljanja AI-om prije izbora.
Prošlog tjedna, izvršni direktor tvrtke Tesla, Elon Musk, podijelio je deepfake video Kamile Harris na svojoj platformi X, u kojem lažna Kamila tvrdi da Biden pati od demencije i nije sposoban voditi naciju. Video nije imao oznaku satiričnog sadržaja, prikazivao je samo osmijeh emoji-a. Musk je kasnije pojasnio kako je video bio zamišljen kao satirički uradak. Istraživači strahuju da bi gledatelji to mogli krivo shvatiti kao autentično samokritično ponašanje Kamile i kritiku Bidena.
Korištenje AI-generirane dezinformacije izaziva duboku zabrinutost, s posebnim trendom širenja vizuala i videozapisa usmjerenih na poticanje bijesa i intenziviranje stranačkih podjela u politici. Iako alarmantno, sveprisutniji scenarij može uključivati izmišljanje sadržaja posebno dizajniranog za pokretanje bijesa i pojačavanje stranačke polarizacije.
Osim toga, pojavili su se i slučajevi AI-generiranih automatskih telefonskih poziva koji imitiraju političke figure kako bi obeshrabrili birače od sudjelovanja. Anketa je otkrila da više od polovice Amerikanaca vjeruje da će AI-generirana dezinformacija utjecati na ishod izbora 2024., pri čemu otprilike trećina iskazuje smanjeno povjerenje u izborne rezultate kao posljedicu.
Brojne tehnološke tvrtke potvrdile su razvoj sustava označavanja sadržaja AI. Osim toga, preko 200 organizacija za zagovaranje inzistira na hitnim mjerama za borbu protiv AI dezinformacija, uključujući prijedloge za zabranu korištenja deepfake tehnologije u političkom oglašavanju.
Regulatorna tijela upozoravaju da je trenutna online okolina preplavljena lažnim informacijama, što predstavlja rizik od zbunjenosti među biračima. Zagovaraju da platforme tvrtki ubrzaju usavršavanje relevantnih politika kako bi se riješili izazovi postavljeni deepfakeovima i sličnim problemima.
Ubrzane zabrinutosti oko AI-generirane dezinformacije u političkom diskursu
Dok se utvara AI-generirane dezinformacije nadvija nad političkim krajolikom, nastavljaju se pojavljivati novi slojevi složenosti i rizika. Osim već istaknutih primjera zloupotrebe AI-a, postavlja se ključno pitanje: Kako možemo razlikovati autentičan sadržaj od AI generiranih laži u području političkog diskursa?
Jedan od ključnih izazova u borbi protiv AI-generirane dezinformacije leži u brzo evoluirajućoj složenosti AI algoritama, što čini detekciju sve težom. Mogućnost AI-a da se prilagodi i uči iz svakog širenja lažnih informacija postavlja ogromnu prepreku u borbi protiv zavaravajućeg sadržaja u političkoj komunikaciji.
Jedna od najvažnijih kontroverzi povezanih s širenjem AI-a u dezinformaciji je etička dilema oko regulacije slobode govora. Iako postoji potreba za suzbijanjem širenja laži i deepfakesa, postoje zabrinutosti oko potencijalnog kršenja slobode izražavanja i prava na politički diskurs bez nepotrebnog cenzuriranja.
Prednosti AI-a u političkom diskursu mogu se pronaći u njegovom potencijalu za pojednostavljenje širenja informacija i poboljšanje učinkovitosti komunikacije. Od analize obimnih skupova podataka do personaliziranih poruka, alati AI-a mogu ponuditi vrijedne uvide i strategije angažmana. Međutim, zlouporaba AI-a za dezinformaciju prijeti urušavanjem povjerenja u demokratske institucije i sijanjem nesuglasica među građanima.
S druge strane, nedostaci AI-generirane dezinformacije su duboki i široki. Od podrivanja integriteta izbora do pogoršavanja društvenih podjela, zlonamjerna namjera iza takvog sadržaja ima moć narušiti samu strukturu demokracije. Dodatno, psihološki utjecaj na osobe izložene zavaravajućim političkim narativima može dovesti do polarizacije i raspadanja civilnog diskursa.
Za detaljnije istraživanje ove teme i istraživanje mogućih rješenja, čitatelji se mogu obratiti pouzdanim izvorima poput Svjetskog ekonomskog foruma i Instituta Brookings. Ove organizacije nude sveobuhvatne uvide i analize o prijetnjama s kojima se suočavamo zbog AI-generirane dezinformacije i imperativne potrebe za suradnju u rješavanju ovog ključnog problema.
