Ženeva je nedavno bila domaćin međunarodnom okupljanju pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda, fokusirajući se na umjetnu inteligenciju (AI) i njezin potencijal za napredovanje globalnih ciljeva održivosti. “AI for Good” summit, predvođen Međunarodnom telekomunikacijskom unijom, bio je dinamičan prikaz inovacija u području AI namijenjen rješavanju nekih od najhitnijih izazova svijeta, uključujući iskorjenjivanje siromaštva i gladi, težnju za rodnom ravnopravnošću i promicanje čiste energije i ekološke održivosti.
Sudionici konferencije dočekani su nizom robota, pri čemu je jedan posebno intrigantan automaton dizajniran za točenje vina. No ono što se najviše isticalo bilo je uspješno okupljanje stručnjaka za AI iz različitih regija poput Kine, Bliskog istoka i Afrike. Među njima se isticao Pelonomi Moiloa, glavna izvršna direktorica tvrtke Lelapa AI, koja je na čelu razvoja AI rješenja za afričke jezike. Ova inicijativa je sjajan primjer kako se AI širi izvan svojeg izoliranog razvoja na zapadnoj hemisferi i u muški dominiranoj industriji, krećući se prema široj i inkluzivnoj globalnoj raspravi.
Unatoč entuzijastičnoj razmjeni ideja i predstavljanju tehnološke moći, postojao je osjetan skepticizam učinkovitosti AI u potpunom ostvarivanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Summit je pokazao da, iako postoji obećanje, predstojeći put je dug i složen.
Ključni izazovi i kontroverze povezane s AI za održivi razvoj:
Integracija AI u održivi razvoj pruža uzbudljive prilike, ali i značajne izazove. Jedan od temeljnih izazova je osiguravanje dostupnosti i inkluzivnosti AI tehnologije u svim zemljama, posebice onima s manje resursa. Također postoji zabrinutost o etičkoj uporabi i potencijalnoj zloupotrebi AI-a, uz pitanja vezana uz privatnost podataka, sigurnost i premeštanje ljudskih poslova.
Osim toga, utjecaji na okoliš AI-a samog došli su pod povećalo. Potrošnja energije potrebna za napajanje naprednih AI sustava može biti značajna, potencijalno podrivajući ciljeve okolišne održivosti koje želi podržati. Neki kritičari također postavljaju pitanje odgovornosti i transparentnosti procesa donošenja odluka AI-a, pogotovo u ključnim područjima koja utječu na ljudsko blagostanje.
Prednosti i nedostaci:
Prednosti korištenja AI za održivi razvoj su mnogobrojne. AI može obraditi velike količine podataka učinkovitije od ljudi, identificirajući obrasce i uvide koji mogu informirati politiku i akciju. Također može automatizirati ponavljajuće zadatke, oslobađajući ljudske resurse za složenije aktivnosti rješavanja problema.
S druge strane, razvoj AI-a može pogoršati postojeće nejednakosti ako se ne upravlja pažljivo. Razvijajuće zemlje mogle bi imati poteškoća u korak s tehnološkim napretkom i postati još više ovisne o razvijenim zemljama. Osim toga, postoji značajna digitalna podjela koju treba prevladati kako bi se osiguralo da se koristi AI za održivost pravedno raspoređuju.
Zaključak:
Iako AI predstavlja obećavajući alat za napredovanje ciljeva održivog razvoja, kontinuirane rasprave na međunarodnim summitima poput onog u Ženevi ključne su za suočavanje s brojnim izazovima. Dionicima je potrebna suradnja kako bi uspostavili etičke smjernice, osigurali jednak pristup tehnologiji i pratili ekološki otisak AI sustava. Kako se ovo područje razvija, jasno je da AI ima potencijal biti transformacijska sila za dobro, ali je potrebno usmjeriti globalne napore kako bi se taj potencijal odgovorno iskoristio.
Za više informacija, zainteresirane stranke mogu posjetiti službene web stranice Ujedinjenih naroda (United Nations) ili Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) za ažuriranja inicijativa i programa povezanih s AI i održivim razvojem.