Umjetna inteligencija (AI) ruši granice i otvara nova područja u različitim sektorima. Maja Škrjanc, iz Laboratorija za umjetnu inteligenciju Instituta Jožef Stefan, istaknula je napredak u razvoju digitalnih blizanaca. Ovi virtualni modeli nisu samo novost već su i bitni alati za proizvode, zgrade, ili čak cijele sustave. Singapur je primijetio stvaranje trodimenzionalne digitalne replike zemlje, a Slovenija slijedi sličnim projektima namijenjenim učinkovitom upravljanju kritičnom infrastrukturom.
Osim toga, pojedinci sada mogu stvarati svoje digitalne blizance na društvenim mrežama, koristeći napredne AI tehnologije kako bi odražavali svoje prisustvo na mreži. Slovenija svjedoči integraciji AI-a, kako je otkrio Tadej Justin, glavni podatkovni znanstvenik u Medius.si, o njihovom stvaranju GamayunAI platforme, koja je vješta u akviziciji podataka u stvarnom vremenu, transformaciji, skladištenju i vizualizaciji. Naglašena je važnost visokokvalitetnih podataka u iskorištavanju punog potencijala AI-a.
Inovacije u medicinskoj AI su posebno obećavajuće, kako je raspravljao Žiga Špiclin iz Laboratorija za slikovne tehnologije na Fakultetu elektrotehnike Sveučilišta u Ljubljani. Oni se prvenstveno bave razvojem modela koji automatski analiziraju medicinske slike – blagodat za zdravstvenu industriju, unaprjeđujući učinkovitost dijagnostičkih postupaka. Ističući desetogodišnje pilot istraživanje klasifikacije magnetske rezonancije za multiplu sklerozu, njihov cilj je procijeniti i predvidjeti napredovanje stanja.
Utjecaj AI-a na obrazovanje bio je glavna tematska točka rasprave. Andrej Kos, voditelj Laboratorija za telekomunikacije na Fakultetu elektrotehnike, zamislio je pomak prema AI potpomognutom učenju. Ova promjena paradigme očekuje da se profesori razvijaju u facilitatore kreativnosti i kritičkog razmišljanja, potičući studente da razlikuju kvalitetu sadržaja. Poruka je bila jasna: osnaživanje mladih AI alatima konačno će usmjeriti njihovo stručno znanje u praktične, industrijske primjene.
Prosvjetujući okrugli stol, koji je vodio Vitomir Štruc, profesor i istraživač u Laboratoriju za strojnu inteligenciju, održan je tijekom svečanog događaja fakulteta “Simfonija elektrotehnike +”. Događaj, na kojem je dekan Marko Topič također dodijelio nagrade Elektra+, proslavio je suradnje između akademskog i industrijskih partnera, priznajući entitete poput Telekom Slovenije i Elektroinštituta Milana Vidmara za uspješnost u partnerstvima, i agenciju IPPR za njihov doprinos promicanju elektrotehnike.
Dodatne činjenice:
AI i digitalni blizanci sve se više koriste radi optimizacije poslovnih operacija, poboljšanja upravljanja životnim ciklusom proizvoda i unapređenja korisničkih iskustava. Digitalni blizanac je dinamička, ažurirana virtualna reprezentacija fizičkog objekta ili sustava tijekom njegovog životnog ciklusa, korištena za simulaciju, analizu i kontrolu. Upotreba AI-a u ovom kontekstu omogućuje prediktivno održavanje, uštede energije i prepoznavanje potencijalnih problema prije nego što se pojave.
Osim toga, napredak u AI-u stvara nove radne prilike, ali postavlja i izazove u smislu premještanja radne snage i etičke upotrebe tehnologije. Stoga je obrazovanje o AI-u bitno, ne samo za buduće stručnjake već i za opću populaciju kako bi razumjela i odgovorno se bavila ovim tehnologijama.
Ključna pitanja i odgovori:
1. Koji su glavni izazovi povezani s AI-jem i digitalnim blizancima?
Izazovi uključuju integraciju AI-a s postojećim sustavima, osiguravanje privatnosti i sigurnosti podataka, upravljanje velikim količinama generiranih podataka te rješavanje etičkih problema kao što su pristranost u AI algoritmima, premještanje radnih mjesta i “problematika crne kutije”, gdje odluke donesene od strane AI sustava nisu transparentne ili objašnjive.
2. Koje kontroverze su povezane s AI-jem?
Kontroverze uključuju etičke implikacije donošenja odluka putem AI-a, pitanja nadzora i privatnosti te potencijal korištenja AI pokretane oružja u ratovanju. Također postoje rasprave oko utjecaja AI-a na zaposlenost i ekonomiju te je li AI treba biti reguliran.
3. Kako AI utječe na obrazovanje?
AI mijenja obrazovni pejzaž pružanjem personaliziranih iskustava učenja, automatiziranjem ocjenjivanja, olakšavanjem udaljenog učenja i pomoću u obrazovnoj administraciji. Međutim, postoje zabrinutosti u vezi digitalne podjele, privatnosti podataka te potrebom da se ljudski nastavnici prilagode novim ulogama.
Prednosti i nedostaci:
Prednosti:
– Digitalni blizanci mogu značajno unaprijediti učinkovitost, performanse i razumijevanje sustava i procesa.
– AI u zdravstvu može dovesti do ranijih i preciznijih dijagnostika, personaliziranih planova liječenja i boljih rezultata pacijenata.
– AI u obrazovanju može zadovoljiti individualne stilove i ritam učenja učenika, unaprijediti angažman i zadržavanje znanja.
Nedostaci:
– Visoki troškovi implementacije i složenost postavljanja digitalnih blizanaca i AI sustava.
– Problemi s privatnošću i sigurnošću koji proizlaze iz prikupljanja i obrade velikih količina podataka.
– Rizik od premještanja radnih mjesta u određenim sektorima te potreba za novim vještinama i obukom radne snage.
Kako se AI i digitalni blizanci nastavljaju razvijati, važno je uravnotežiti inovaciju s pažljivim razmatranjem etičkih, društvenih i ekonomskih utjecaja.
Preporučujem posjet sljedećim poveznicama za više informacija o napretku u AI i povezanim tehnologijama:
– MIT Technology Review – Pruža uvide u nastale tehnologije.
– Američko udruženje za umjetnu inteligenciju – Nudi resurse o razvoju i istraživanju AI-a.
– IBM – Prikazuje AI i tehnologije digitalnog blizanca.
– NVIDIA – Ističe korištenje AI i GPU tehnologija u različitim industrijama.
The source of the article is from the blog agogs.sk