Velika promjena pokrenuta umjetnom inteligencijom
Djelomični pomak u radnoj dinamici predviđa Adecco, globalna tvrtka za rješenja ljudskih resursa, jer se očekuje da će umjetna inteligencija (AI) i automatizacija predefinirati pejzaž radne snage. Sljedećih pet godina očekuje se nestanak zadivljujućih 83 milijuna poslova širom svijeta. Međutim, uzdizanje novih tehnologija istovremeno će donijeti rađanje 69 milijuna novih radnih prilika.
U kojim će sektorima doći do promjene?
Za razliku od uobičajene percepcije, kreativne profesije poput pisanja kopija i grafičkog dizajna nisu najvjerojatnije da će biti pogođene. Umjesto toga, administrativni i industrijski sektori predviđaju značajnu transformaciju. Dorota Gardoń, viša stručnjakinja za učenje i rast u Adeccu, ističe važnost prilagodljivosti i spremnosti za učenje i razvijanje novih vještina kao ključne strategije preživljavanja i rasta na evoluirajućem tržištu rada.
Pojavljujuće prilike uz izazove
AI nije samo vjesnik gubitka posla već i katalizator za stvaranje novih uloga, posebno u područjima analize velikih podataka, tehnologija vezanih uz klimatske promjene i kibernetičke sigurnosti. Kad se ova područja prošire, zahtijevat će radnu snagu koja može učinkovito surađivati s AI sustavima.
Odgovor poslovnih lidera na tehnološke napretke
Reakcija korporativnog vodstva na ove tehnološke promjene donekle je paradoksalna. Dok samo 34% poslovnih lidera izražava predanost ulaganju u razvoj vještina njihove trenutne radne snage kako bi se borili s izazovima mehanizacije i AI, nevjerojatnih 66% preferira zapošljavanje vanjskih stručnjaka za AI. To postavlja pitanja o strategijama internog razvoja radne snage.
Prilagođavanje industrijskoj revoluciji 21. stoljeća
Trenutačna industrijska revolucija—u kojoj dominira AI—traži više od jednostavne promjene vještina, kao što je to bio slučaj s prijelazom 19. stoljeća na tehnologiju parnih strojeva. Učenje kako upravljati AI-jem je ključno, ali kako podaci pokazuju, neće svi glatko prijeći u novi radni pejzaž. To naglašava hitnu potrebu strategija za ublažavanje utjecaja na tržište rada.
Važna pitanja i odgovori:
– Kakvi novi poslovi se očekuju stvaranjem AI-a?
Očekuje se da će AI stvoriti nove poslovne prilike u područjima kao što su analiza podataka, održavanje i razvoj AI-a, robotika i kibernetička sigurnost. Također se predviđa pojavnost uloga poput dužnosnika za usklađenost etike AI-a i stručnjaka za nadzor robota.
– Kako se radna snaga može pripremiti za nadolazeći val AI-a?
Radnici se mogu pripremiti sudjelovanjem u programima kontinuiranog učenja i prekvalifikacije, usredotočujući se na kreativno rješavanje problema, kritičko razmišljanje i učenje suradnje s AI sustavima.
– Koje strategije bi mogle ublažiti utjecaj AI-a na tržište rada?
Strategije bi mogle uključivati reforme obrazovanja, stručno osposobljavanje, poticanje kulture cjeloživotnog učenja, poticaje vlade za tvrtke koje ulažu u ljudski kapital i socijalnu sigurnosnu mrežu za radnike koji su raseljeni.
Ključni izazovi ili kontroverze:
– Gubitak posla: Iako AI može stvoriti nove poslovne prilike, prijelaz može biti izazovan za one čiji su poslovi pogođeni, što dovodi do nesrazmjera u vještinama i nezaposlenosti.
– Ekonomska nejednakost: Postoji zabrinutost da bi AI mogao pogoršati ekonomsku nejednakost, budući da će radnici sa visokim vještinama više profitirati od uloga vezanih uz AI nego radnici s nižim vještinama, koji su vjerojatniji da će im poslovi biti automatizirani.
– Korporativna odgovornost nasuprot profita: Preferiranje poslovnih lidera da zapošljavaju vanjske stručnjake umjesto prekvalifikacije njihovog osoblja postavlja etička pitanja o odgovornosti korporacija prema njihovim zaposlenicima.
Prednosti AI-a na tržištu rada:
– Inovacije: AI može potaknuti inovacije, što dovodi do stvaranja novih industrija i usluga.
– Učinkovitost: AI je sposoban obavljati zadatke učinkovitije i s manje pogrešaka od ljudi, što može dovesti do povećane produktivnosti.
– Poboljšane mogućnosti: AI može nadograđivati ljudske vještine i omogućiti radnicima da se usredotoče na zadatke više razine automatizacijom rutinskih i dosadnih poslova.
Manjak AI-a na tržištu rada:
– Gubitak posla: Mnogi rutinski poslovi visoko su ugroženi automatizacijom, što može dovesti do opsežne nezaposlenosti za one koji nemaju potrebne vještine za nove uloge.
– Nedostatak vještina: Brz tempo tehnoloških promjena može ostaviti mnoge radnike iza sebe, stvarajući jaz u vještinama koji je teško zatvoriti.
– Društveni utjecaj: Društvene posljedice široke automatizacije poslova mogu uključivati povećani stres zbog nesigurnosti posla i devalorizaciju ljudskog rada.
Za sve zainteresirane za daljnje istraživanje ovog, mogu posjetiti glavnu web stranicu Adecca za šire razumijevanje njihove perspektive i usluga vezanih uz tržište rada i AI: Adecco.