Trenutne američke sankcije protiv kineskog tehnološkog sektora potaknule su Peking da značajno poveća vlastite napore u razvoju poluvodiča. Kako tehnologije umjetne inteligencije uzlazno napreduju, ambicija Kine da dominira proizvodnjom poluvodiča je pojačana.
Mnogi pogledi usmjereni su na Nvidiju, vodeću američku tvrtku poznatu po svojim grafičkim procesorima koji su bitni za obuku velikih AI modela. Iako Nvidia nastavlja isporučivati neke čipove Kini, američka vlada ponovila je svoju namjeru da ograniči pristup najnaprednijim tehnologijama poluvodiča. Ova situacija preusmjerila je kinesku strategiju na razvoj konkurentnih čipova za svoju rastuću AI industriju.
Među vodećim igračima u ovom nastojanju je Huawei, velika tehnološka tvrtka u Kini. S raznolikim portfeljem koji se kreće od telekomunikacijskih sustava do oblaka, Huaweijeva jedinica za dizajn čipova, HiSilicon, stvorila je seriju procesora Ascend. Ovi čipovi namijenjeni su podatkovnim centrima koji obučavaju AI modele, a tvrtka planira lansirati Ascend 910C, potencijalnog rivala Nvidijinog H100.
Pored toga, tvrtke poput Alibabe i Baidua također jačaju svoje inicijative u području poluvodiča. Dok obje tvrtke trenutno kupuju Nvidijine čipove, istovremeno dizajniraju i svoje. Baiduovi Kunlun čipovi prilagođeni su za poslužitelje i primjene autonomnog vožnje, dok je Alibabaina jedinica T-Head razvila Hanguang 800 za AI inferencijske zadatke, poboljšavajući svoje sustave preporuka u e-trgovini i još mnogo toga.
Ovaj poticaj za tehnološkom autonomijom naglašava Kinu odlučnu namjeru da uspostavi robustan ekosustav poluvodiča usred vanjskih pritisaka.
**Kina ubrzava samodostatnost u poluvodičima usred američkih sankcija**
Kao odgovor na rastuće američke sankcije usmjerene prema svom tehnološkom sektoru, Kina brzo napreduje prema svojim ciljevima samodostatnosti u poluvodičima. Ovaj strateški potez ima za cilj smanjiti ovisnost o stranoj tehnologiji, istovremeno jačajući domaću industriju poluvodiča—temelj za kineske ambicije u AI i drugim visoko tehnološkim industrijama.
Koji su glavni ciljevi Kine u strategiji samodostatnosti u poluvodičima?
Kina ima za cilj postići potpunu samodostatnost u proizvodnji poluvodiča smanjenjem ovisnosti o stranim uvozima i razvojem domaćih tehnologija. Vladina inicijativa “Made in China 2025” naglašava važnost industrije poluvodiča, s planovima za stvaranje okruženja povoljnog za inovacije, istraživanje i razvoj.
Tko su ostali glavne tvrtke u kineskom ekosustavu poluvodiča?
Pored Huwaija, ključne tvrtke koje ostvaruju značajne napretke u razvoju poluvodiča uključuju SMIC (Semiconductor Manufacturing International Corporation), najveći proizvođač čipova u Kini, te Nacionalni investicijski fond za industriju integriranih krugova. Ove jedinice aktivno ulažu u tehnologije i objekte za proizvodnju kako bi poboljšale kapacitete proizvodnje.
Koji su izazovi s kojima se Kina suočava u postizanju samodostatnosti u poluvodičima?
Unatoč ambicioznim ciljevima i značajnim ulaganjima, Kina se susreće s nekoliko izazova:
1. **Tehnološka ograničenja**: Napredni postupci proizvodnje, osobito oni ispod 7nm, i dalje su u velikoj mjeri izvan kineskih mogućnosti zbog restrikcija izvoza na najsuvremeniju opremu i tehnologije.
2. **Nedostatak talenta**: Brzi rast industrije poluvodiča doveo je do nedostatka vještina, posebno u visokotehnološkom dizajnu i proizvodnim procesima.
3. **Ovisnosti globalnog opskrbnog lanca**: Kina i dalje ovisi o određenim kritičnim komponentama i materijalima koji se nabavljaju međunarodno, što stvara ranjivosti u svom opskrbnom lancu.
Postoje li kontroverze oko kineskih ambicija u poluvodičima?
Da, nekoliko kontroverzi se vrti oko kineskog nastojanja za poluvodičima:
– **Briga o intelektualnom vlasništvu**: Optužbe za krađu intelektualnog vlasništva i korporativnu špijunažu i dalje postoje, dok zemlje izražavaju zabrinutost zbog porijekla tehnologije i metodologija koje usvajaju kineske tvrtke.
– **Geopolitičke napetosti**: Amerika oblikuje kineski napredak u poluvodičima kao prijetnju, što je dovelo do eskalacije napetosti, potičući dodatne sankcije i restrikcije koje bi mogle nehotice ometati globalnu inovaciju.
Koje prednosti Kina stječe jačanjem svojih kapaciteta u poluvodičima?
1. **Poboljšana nacionalna sigurnost**: Smanjenje ovisnosti o stranoj tehnologiji može zaštititi ekonomsku i nacionalnu sigurnost Kine od vanjskih pritisaka.
2. **Gospodarski rast**: Proširenje industrije poluvodiča može potaknuti stvaranje radnih mjesta i stimulirati rast u povezanim sektorima poput AI, telekomunikacija i potrošačke elektronike.
3. **Tehnološka prednost**: Uspjeh u naporima za samodostatnost mogao bi smjestiti Kinu kao globalnog lidera u tehnologiji poluvodiča, potencijalno preoblikujući međunarodnu tehnološku scenu.
Koje su slabosti ili rizici ove strateške promjene?
1. **Alokacija resursa**: Velika ulaganja u tehnologiju poluvodiča mogla bi skrenuti resurse s drugih važnih sektora gospodarstva.
2. **Moguća izolacija**: Kako Kina razvija svoju industriju kao odgovor na sankcije, mogla bi riskirati izolaciju od globalnih tržišta, ograničavajući suradnju i prilike za inovaciju.
3. **Kvaliteta**: Brzi poticaj za samodostatnost mogao bi kompromitirati kvalitetu proizvoda ako je fokus prvenstveno na brzini umjesto na rigoroznom istraživanju i razvoju.
Kako se situacija nastavlja razvijati, kineski napor za samodostatnošću u poluvodičima usred američkih sankcija ključan je element šire utrke u tehnologiji. Ishodi ovih napredaka i geopolitičke implikacije značajno će oblikovati budućnost globalne industrije poluvodiča.
Za više informacija o ovoj temi, posjetite South China Morning Post i Reuters.
The source of the article is from the blog meltyfan.es