U središtu ključnih izbora u Indiji, umjetna inteligencija potiče zabrinutost zbog lažnih video snimki
Tijekom ključnog razdoblja izbora u Indiji, digitalna krajolika je doživjela porast obmanjujućih video snimki koje su se širile društvenim platformama. U jednom incidentu, ministra unutarnjih poslova Amit Shaha lažno su prikazali u videu u kojem tvrdi da vlada želi ukinuti afirmativne mjere – politiku koja je dizajnirana kako bi se eliminirala diskriminacija na temelju kaste. Ispostavilo se da je taj video “jeftina prijevara”, umjetno montiran od starih snimki.
Minimalno uključenje umjetne inteligencije u dezinformacije tijekom izbora
Unatoč zabrinutostima zbog korištenja AI-generiranih deepfake snimki kako bi zavarale birače, otkriveno je da se većina obmanjujućeg sadržaja nije koristila sofisticiranom AI tehnologijom. Provjeritelji činjenica primijetili su da su takve izmišljotine obično izrađene pomoću osnovnih alata. “Zasad je samo mali dio dezinformacija koji koristi AI,” izjavio je Kiran Garimela, istraživač koji istražuje ulogu WhatsAppa u širenju informacija u Indiji.
Nedovoljni napori Meta platforme u suzbijanju dezinformacija
Meta Platforms i X, bivši Twitter, pokrenuli su nove strategije za borbu protiv dezinformacija, međutim čini se da te mjere nisu dovoljne. Odbor za nadzor Mete potaknuo je ažuriranje pravila o sadržaju, sada jasno označavajući različite vrste dezinformacija. Unatoč tome, provjeritelji činjenica primijetili su da mnogi videi, uključujući i editirani video koji sugeriše da je premijer Narendra Modi podržao suparničku stranku, još uvijek nisu točno označeni na Facebooku.
Problemi koje X ima u borbi protiv dezinformacija
Osim toga, uvođenje mogućnosti zajedničkih bilješki od strane X-a kako bi se omogućila provjera činjenica od strane korisnika nije bilo potpuno uspješno. Proturječni doprinosi često rezultiraju dodatnom zbunjenošću, narušavajući učinkovitost sustava. Sličan problem postoji na WhatsAppu, gdje čak i sadržaj identificiran kao lažan nastavlja se širiti širom, sugerirajući potrebu za poboljšanom moderacijom sadržaja i podizanjem svijesti među korisnicima.
Nove inicijative u identifikaciji AI-generiranog sadržaja
Uoči izbora, Meta i Savez za borbu protiv dezinformacija inaugurirali su savjetničku liniju na WhatsAppu kako bi se suprotstavili AI-produciranim dezinformacijama, istaknuvši stalnu borbu tehnološke industrije u odgovornom upravljanju korisnički stvorenim sadržajima.
Provjeritelji činjenica suočeni s lažnim sadržajem tijekom indijskih izbora
Porast lažnog sadržaja tijekom indijskih izbora postavlja značajne izazove za provjeritelje činjenica i tehnološke platforme. Provjera činjenica postaje ključna tijekom indijskih izbora, gdje lažne vijesti, posebice putem videa, mogu utjecati na percepciju birača i imaju potencijal poticanja javnih nemira.
Važna pitanja i odgovori:
– Koliko je značajan problem lažnih videa tijekom indijskih izbora?
Problem je značajan, s obzirom na veliku bazu korisnika interneta u Indiji te ulogu koju društveni mediji igraju u oblikovanju javnog mnijenja. Lažni videi se mogu brzo širiti i znatno utjecati na ponašanje birača.
– Koje strategije su primijenile društvene mreže kako bi suzbile dezinformacije tijekom izbora?
Tvrtke poput Mete i X (nekadašnji Twitter) razvile su politike za označavanje dezinformacija i uvele mogućnosti zajedničke provjere činjenica od strane zajednice. Međutim, učinkovitost tih mjera dovedena je u pitanje.
– Koji su izazovi s kojima se suočavaju provjeritelji činjenica?
Izazovi uključuju veliku količinu sadržaja koji treba biti provjeren, brzinu širenja dezinformacija, ograničen pristup određenim društvenim platformama te varijaciju kvalitete doprinosa od strane provjeritelja činjenica zajednice.
Ključni izazovi i kontroverze:
Glavni izazov je utrka u naoružanju između tvoraca lažnog sadržaja, koji često koriste jednostavne, ali učinkovite alate, te provjeritelja činjenica opremljenih AI i procesima ručne provjere. Osim toga, kontroverze nastaju u vezi ravnoteže između moderacije sadržaja i slobode govora, kao i neutralnosti i učinkovitosti politika platformi.
Prednosti i nedostaci:
– Prednosti:
Provjerom činjenica se štite demokratski procesi osiguravajući biračima pristup točnim informacijama. Također, može spriječiti etničko nasilje i druge ozbiljne posljedice dezinformacija.
– Nedostaci:
Obimna provjera činjenica može biti skupa i nenamjerno može gušiti legitimni dijalog. Napor također izaziva zabrinutosti u vezi privatnosti i može rezultirati centralizacijom kontrole nad informacijama.
Povezane veze:
Za čitatelje zainteresirane za daljnje istraživanje ovih pitanja, povezane službene web stranice uključuju:
– Facebook
– WhatsApp
– Twitter
Važno je napomenuti da društvene platforme redovito ažuriraju svoje politike te da se situacija vezana uz dezinformacije možda promijenila od datuma posljednjeg znanja. Dakle, obmanjujući sadržaj ostaje složen problem koji zahtijeva kontinuiranu pažnju i inovativna rješenja od svih zainteresiranih dionika.
The source of the article is from the blog tvbzorg.com