Lidia PerskaNajnovija analiza Ureda direktora nacionalne obavještajne službe (ODNI) rasvijetlila je način na koji strane države koriste umjetnu inteligenciju (AI) u svojim operacijama utjecaja vezanim uz nadolazeće američke izbore.
Obavještajna zajednica naglašava da, iako AI poboljšava postojeće strategije utjecaja, još nije postigao transformativnu ulogu u manipulaciji izborima. Jedan obavještajni službenik istaknuo je da strane sile trenutno imaju probleme s učinkovitim korištenjem AI tehnologije u te svrhe.
Brige ostaju, osobito u vezi s potencijalnom uporabom AI za proizvodnju zavaravajućeg sadržaja usmjerenog na američke birače. Na primjer, iranski operativci su koristili tehnologiju za generiranje dezinformacija na španjolskom jeziku koje se fokusiraju na podijeljena pitanja unutar američkog političkog pejzaža, poput imigracije. Osim toga, Rusija se pojavila kao značajan igrač, stvarajući razne materijale generirane AI-jem koji imaju za cilj utjecati na izbornu naraciju u korist određenih kandidata.
Unatoč tim naporima, izvještaji američkih obavještajnih službi sugeriraju da strane prijetnje zaostaju u svojoj sposobnosti učinkovitog korištenja AI-a. Čini se da se oslanjaju i na tradicionalne metode utjecaja, uključujući proizvodnju insceniranih videa koji šire dezinformacije na društvenim mrežama. Sveukupno, iako AI predstavlja određene rizike, njegov trenutni utjecaj možda nije tako izražen kao što neki strahuju.
Procjena uloge AI-a u stranom utjecaju na američke izbore
Kako se 2024. američki izbori približavaju, spoj umjetne inteligencije (AI) i stranog utjecaja ostaje kritično područje istraživanja. Javljaju se novi razvojni procesi u vezi s tim kako strane sile koriste AI tehnologije, otkrivajući pejzaž pun prilika i ranjivosti.
Koja su najhitnija pitanja vezana uz ulogu AI-a u stranom utjecaju na američke izbore?
1. Kako točno strane entitete koriste AI?
Strane sile sve više koriste alate potpomognute AI-jem za analizu podataka, profiliranje birača i generiranje sadržaja. Ove mogućnosti im omogućavaju stvaranje ciljanih kampanja dezinformacija prilagođavajući poruke određenim demografskim segmentima. Na primjer, AI algoritmi mogu analizirati interakcije na društvenim mrežama kako bi identificirali ključne influencere i izradili poruke koje rezoniraju s različitim grupama publike.
2. Koje su pravne posljedice korištenja AI u operacijama stranog utjecaja?
Korištenje AI u političkim kampanjama postavlja zabrinutosti u vezi s usklađenošću s američkim izbornim zakonima, posebno u vezi s financiranjem ili izravnim angažmanom stranih entiteta u političkim aktivnostima. Pravne strukture često se bore s brzim tehnološkim napretkom, što dovodi do sivih zona koje se mogu iskoristiti.
3. Koji je potencijal AI-a za poboljšanje demokratskog angažmana umjesto da ga potkopa?
Iako je velika pažnja usmjerena na negativne učinke AI-a, postoji potencijal za tehnologiju da promiče građanski angažman pružajući alate za bolje obrazovanje birača i mobilizaciju. Platforme potpomognute AI-jem mogu pomoći u širenju točnih informacija, suprotstavljanju dezinformacijama i poticanju informiranog javnog dijaloga.
Ključni izazovi i kontroverze
– Dezinformacije i deepfake-ovi: Porast videa i zvučnih zapisa generiranih AI-jem predstavlja značajne izazove u autentifikaciji sadržaja. S sve sofisticiranijim alatima, strani akteri mogu stvarati realistične video ili audio isječke koji krivo predstavljaju kandidate ili šire lažne narative.
– Ublažavanje i regulacija: Mnogi stručnjaci zagovaraju stroge regulative koje nadziru korištenje AI-a u političkom kampanjanju. Međutim, drugi upozoravaju da bi prekomjerno reguliranje moglo ugušiti inovacije i slobodu govora.
– Povjerenje javnosti: Proliferacija AI-a u izbornim kampanjama postavlja pitanja o povjerenju javnosti u izborni proces. Stanovništvo koje već skeptično reagira na prijetnje od dezinformacija moglo bi postati još nepovjerljivije prema legitimnom političkom diskursu koji na neki način utječe AI tehnologije.
Prednosti i nedostaci
Prednosti:
– Učinkovito ciljanje: AI omogućava precizno ciljanje potencijalnih birača, omogućavajući kampanjama prilagodbu poruka koje rezoniraju s određenim brigama i demografskim skupinama.
– Efikasnost: AI može brzo obraditi velike količine podataka, identificirajući trendove i strategije koje mogu povećati učinkovitost kampanje.
– Upravljanje krizom: Tehnologije potpomognute AI-jem mogu se koristiti za otkrivanje i ublažavanje dezinformacija prije nego što se široko šire, pomažući u očuvanju integriteta izbornog procesa.
Nedostaci:
– Rizici manipulacije: Potencijal AI-a za stvaranje uvjerljive dezinformacije predstavlja značajan rizik za informirano glasovanje i javni diskurs.
– Trošak i pristupačnost: Dok sofisticirani AI alati mogu koristiti kampanjama, mogli bi također povećati razliku između dobro financiranih i manje financiranih političkih pokreta, dodatno iskrivljujući demokratsku reprezentaciju.
– Etička pitanja: Korištenje AI-a u političkim kontekstima postavlja etička pitanja u vezi s transparentnošću i odgovornošću u operacijama utjecaja.
Pejzaž stranog utjecaja koji koristi AI u američkim izborima je složen i evolucijski. Kako se izborne ciklus nastavlja, bit će važno da donosioci odluka, tehnološke tvrtke i civilno društvo surađuju na promicanju sigurnog informacijskog okruženja.
Za više informacija o ovoj temi, pogledajte c-span.org, brookings.edu, i npr.org.
