Lidia PerskaVelike tehnološke korporacije trenutno lobiraju pri Europskoj uniji da usvoje blaži pristup regulacijama o umjetnoj inteligenciji, vođeni zabrinutošću zbog velikih kazni. U svibnju, EU je postigla povijesni sporazum koji utvrđuje sveobuhvatne regulacije o AI nakon opširnih pregovora među različitim političkim frakcijama.
Međutim, dok se ne finaliziraju povezani praktični kodovi, neizvjesnost lebdi nad provedbom pravila koja se odnose na AI sustave kao što je OpenAI-ov ChatGPT, što bi moglo izložiti tvrtke potencijalnim tužbama i značajnim kaznama. EU je tražila pomoć od poduzeća, akademske zajednice i drugih sudionika u izradi tih kodova, primivši gotovo 1.000 prijedloga, što je značajno visoka stopa odgovora.
Dok AI kod neće biti pravno obvezujući kada se implementira sljedeće godine, on će pružiti popis za usklađenost za tvrtke. Ignoriranje ovog koda moglo bi dovesti do pravnih komplikacija za one koji tvrde da se pridržavaju regulacija, a zapravo ne slijede navedene prakse. Zabrinutosti i dalje postoje u vezi s kršenjem autorskih prava, posebno u vezi s načinom na koji tvrtke poput OpenAI koriste najbolje prodavane knjige i slike za obuku svojih modela bez dopuštenja.
Prema novom zakonu, tvrtke moraju transparentno otkriti podatke korištene za obuku svojih AI modela, omogućujući kreatorima sadržaja da zatraže naknadu ako se njihova djela iskorištavaju. Čelnici industrije, kao što su oni iz Googlea i Amazona, žele aktivno sudjelovati dok istovremeno zagovaraju uspješnu provedbu regulativnog okvira. Ravnoteža između osiguravanja transparentnosti i poticanja inovacija ostaje sporna točka rasprave unutar EU regulativnih krugova.
Tehnološki divovi zagovaraju fleksibilne regulacije o AI usred EU nadzora
Kako rasprave o umjetnoj inteligenciji (AI) i njenim implikacijama za društvo postaju sve glasnije, velike tehnološke korporacije intenziviraju svoje lobističke napore unutar Europske unije (EU). Njihov cilj je oblikovati regulatorno okruženje koje će biti prijatno za inovacije, dok istovremeno pruža dovoljno smjernica za etičke prakse. Ova transformacija odvija se u kontekstu rastuće pažnje na AI sustave poput OpenAI-ovog ChatGPT-a, koji su pokrenuli rasprave o sigurnosti, odgovornosti i pravednosti.
Ključna pitanja i odgovori
1. Koje specifične mjere zagovaraju tehnološke tvrtke u regulacijama o AI?
– Tehnološki divovi traže odredbe koje naglašavaju samoregulaciju i okvire temeljene na riziku. To podrazumijeva poticanje EU da klasificira AI sustave prema njihovim potencijalnim razinama rizika, što bi na kraju omogućilo organsku usklađenost prilagođenu nijansama različitih primjena.
2. Koji su izazovi povezani s regulacijom AI?
– Glavni izazovi uključuju definiranje granica korištenja AI-a, rješavanje zabrinutosti oko zloupotrebe podataka i zaštitu prava intelektualnog vlasništva. Osim toga, postoji zabrinutost zbog nametanja pretjerano strogih regulacija koje bi mogle ugušiti inovacije ili dovesti do toga da se tvrtke preseljavaju u blaže jurisdikcije.
3. Koje se kontroverze pojavljuju u vezi s AI i kršenjem autorskih prava?
– Značajna kontroverza vezana je uz korištenje zaštićenih materijala u obuci AI modela. Tvrtke poput OpenAI-a i Googlea suočavaju se s kritikama zbog potencijalnog kršenja zakona o autorskim pravima korištenjem opsežnih skupova podataka koji mogu uključivati vlasnička djela bez dobivanja potrebnih dozvola.
Prednosti zagovaranja blagih regulacija od strane tehnoloških divova
1. Poticanje inovacija:
– Fleksibilniji regulatorni okvir može potaknuti inovativne primjene AI tehnologije, omogućujući tvrtkama da eksperimentiraju s novim idejama bez pretjeranog straha od kazni.
2. Brzina implementacije:
– Labavije regulacije mogu dovesti do brže prilagodbe i integracije AI tehnologija u različite sektore, što na kraju koristi potrošačima i poduzećima.
3. Globalna konkurentnost:
– Stvaranjem okruženja koje je naklonjeno tehnološkom rastu, EU može zadržati vrhunske talente i poticati početne tvrtke, čime održava svoj položaj konkurenta na globalnoj sceni.
Nedostaci pristupa blagih regulacija
1. Rizici za javnu sigurnost:
– Labave regulacije mogu staviti prioritet na brzinu ispred sigurnosti, rezultirajući u implementaciji AI sustava koji nisu temeljito testirani na potencijalne rizike, uključujući pristranosti ili štetne posljedice.
2. Erozija odgovornosti:
– Regulatorno okruženje koje nedostaje rigoroznosti može otežati provođenje odgovornosti među tvrtkama, što dovodi do izazova u održavanju preuzimanja odgovornosti za negativne posljedice koje proizlaze iz primjene AI.
3. Potencijalna eksploatacija kreativaca:
– Bez jasnih pravila o autorskim pravima i korištenju podataka, postoji rizik da kreativci, umjetnici i autori nastave biti eksploatirani bez dostatne naknade ili priznanja.
Zaključak
Dok EU finalizira svoje sveobuhvatne regulacije o AI, ravnoteža između poticanja inovacija i osiguravanja javne sigurnosti postaje sve komplikovanija. Pritisak tehnoloških divova za slabijim regulacijama ističe kontinuiranu raspravu o tome kako najbolje navigirati divlje evoluirajućim pejzažom umjetne inteligencije. Sudionici moraju ostati budni u rješavanju i prilika i rizika koji prate razvoj AI.
Za više informacija o ovoj temi, posjetite Službenu stranicu EU i TechCrunch.
