Kevin TopolskyU posljednjim godinama, rapidan porast rudarenja kriptovaluta izazvao je zabrinutosti zbog potrošnje električne energije i vode, budući da su strojevima potrebni značajni resursi za hlađenje. Dok je interes za kriptovalute donekle stabiliziran, pojavio se još jedan izazov: sve veći broj data centara koji se pojavljuju kao odgovor na naše fascinacije generativnom AI.
Unatoč obećanju da će tehnologija pomoći u očuvanju okoliša, ova je pretpostavka pokazala se zabludnom. Na primjer, očekivanje da će digitalni alati smanjiti upotrebu papira nije se ostvarilo; u stvarnosti, potrošnja papira nastavlja rasti kako online kupovina traži više ambalaže nego ikada prije.
Često nazvani cloud computing, data centri su opipljive zgrade ispunjene strojevima koji troše veliku količinu energije. Mogu izgledati nevidljivo ili isplativo, ali njihov utjecaj na okoliš je značajan. Istraživanje The Shift Project procjenjuje da će do sljedeće godine osam posto emisije ugljika dolaziti iz digitalne ekonomije, što je velikim dijelom vođeno zabrinutostima za održivost.
Kako upotreba AI raste, potrošnja resursa i emisije također rastu. Istraživački izvještaji otkrivaju da je emisija ugljika velikih tehnoloških tvrtki, uključujući Google i Microsoft, znatno podcijenjena više od sedam puta, sugerirajući ozbiljan ekološki otisak koji bi se mogao pogoršati u nadolazećim godinama.
Mi, kao korisnici, imamo ulogu u ovoj situaciji. Ključno je razumjeti da naši tehnološki izbori mogu značajno utjecati na okoliš – od poticanja suradnje do načina na koji koristimo ove tehnologije. Prioritiziranjem učinkovitosti i svjesnošću o našoj potrošnji, možemo ublažiti negativne posljedice naših digitalnih navika.
Nevidljivi troškovi okoliša novih tehnologija
Kako nove tehnologije brzo izbijaju, sve je važnija hitna potreba da razumijemo njihove skrivene troškove na okoliš. Dok mnoge od ovih tehnologija obećavaju inovaciju i učinkovitost, one često dolaze s kompromisom: značajnim utjecajem na okoliš koji nije odmah vidljiv. Ovaj članak istražuje te troškove, ključne izazove, kontroverze te prednosti i nedostatke novih tehnologija.
Koji su troškovi okoliša povezani s novim tehnologijama?
Nove tehnologije kao što su umjetna inteligencija (AI), blockchain i Internet stvari (IoT) revolucioniraju industrije, ali također doprinose degradaciji okoliša. Jedan od značajnih troškova je potrošnja energije povezana s radom data centara i procesorskom snagom potrebnom za AI algoritme. Prema studiji Međunarodne agencije za energiju iz 2021. godine, podaci centri su sami činili oko 1% globalne potražnje za električnom energijom, a predviđa se da će taj postotak rasti kako AI širi svoj utjecaj.
Koji su ključni izazovi i kontroverze u vezi s tim tehnologijama?
Jedan od glavnih izazova je nabavka materijala za proizvodnju tehnologije, posebno rijetkih zemnih metala. Procesi vađenja ovih metala često su povezani s teškim ekološkim i društvenim posljedicama, uključujući uništavanje staništa i zagađenje. Nadalje, odlaganje elektroničkog otpada (e-otpada), koji sadrži toksične tvari, predstavlja značajne izazove za upravljanje otpadom i ekološku sigurnost.
Kontroverza okružuje ravnotežu između tehnološkog napretka i održivosti okoliša. Dok pobornici tvrde da tehnologije poput AI mogu poboljšati učinkovitost u korištenju energije i upravljanju resursima, kritičari ističu da je trenutni put neodrživ. Na primjer, jedan trening nekih naprednih AI modela može emitirati ugljikov dioksid ekvivalentan emisijama automobila tijekom cijelog radnog vijeka.
Prednosti i mane
Nove tehnologije nude brojne prednosti, uključujući veću učinkovitost, poboljšanu komunikaciju i inovacije u praksama zdravlja i sigurnosti. Na primjer, održive tehnološke inovacije u prikupljanju energije i obnovljivim izvorima mogu pomoći u smanjenju našeg ugljičnog otiska ako se učinkovito integriraju.
Međutim, nedostatke ne možemo zanemariti. Ogromna potrošnja energije, zajedno sa značajnim emisijama generiranim iz obrade podataka i proizvodnje tehnologije, podiže alarm. Dodatno, digitalni razdvoj naglašava etičke zabrinutosti gdje bi zemlje u razvoju mogle snositi posljedice krize e-otpada zbog nedostatka resursa za pravilno upravljanje.
Što se može učiniti za ublažavanje ovih ekoloških utjecaja?
Kako bi se riješili ovi izazovi, dionici – uključujući vlade, tvrtke i potrošače – moraju surađivati na održivim praksama. Tvrtke mogu investirati u obnovljive izvore energije za svoje data centre i poboljšati energetsku učinkovitost u svojim operacijama. Potrošači mogu također biti bolje informirani o svojim tehnološkim izborima, birajući marke koje su posvećene održivim praksama.
Osim toga, zakonodavne mjere i međunarodni sporazumi mogu igrati ključnu ulogu u reguliranju odlaganja e-otpada i osiguravanju odgovorne nabave materijala. Obrazovanje o ekološkim utjecajima novih tehnologija ključno je za jačanje ekološki osviještene baze korisnika.
Zaključak
Dok nastavljamo navigirati u raširenoj eri novih tehnologija, ključno je ostati budan prema skrivenim troškovima na okoliš koje one uzrokuju. Razumijevanjem tih implikacija i zajedničkim djelovanjem, možemo raditi na održivijoj budućnosti koja iskorištava prednosti tehnologije dok minimizira njene ekološke nedostatke.
Za dodatne informacije o utjecaju tehnologije na okoliš, možete istražiti resurse o održivosti na World Wildlife Fund i United Nations.
