Kako umjetna inteligencija brzo napreduje, alati poput ChatGPT-a brišu granice između interakcije čovjeka i mašine. Tvrtke poput Applea uvode napredne AI značajke u svojoj softverskoj ponudi, ubrzavajući ovu konkurenciju. Ova pojava odražava teme iz kultnog filma iz 1995. godine “Ghost in the Shell”, koji je istraživao utjecaj napredne tehnologije na društvo.
Nedavno je Derrick May, pionir detroitskog techna, otišao u Japan na događaj koji slavi ovaj značajan film. U raspravi o evoluciji tehnologije i glazbe, May se osvrnuo na svoje sudjelovanje u zvučnom zapisu video igre “Ghost in the Shell” iz 1997. godine. Nova pjesma “To Be Or Not To Be” bila je znatno drugačija od njegovog uobičajenog stila; želio je kreativno se izazvati.
May je izrazio nostalgiju za erom ručno rađene glazbe, uspoređujući je s današnjim oslanjanjem na digitalne alate. Priznao je da, iako nove tehnologije poboljšavaju kreativno izražavanje, one također mogu smanjiti umjetničku vrijednost kada se umjetnici previše oslanjaju na njih. May je istaknuo da prava umjetnost zadržava ljudski dodir i osobnu namjeru, tvrdeći da bi svaka inovacija trebala poslužiti, a ne zamijeniti viziju umjetnika.
Dok se približavamo budućnosti koju dominira AI, Mayove perspektive podsjećaju nas na važnost autentičnosti i kreativnosti u umjetničkom procesu. Ravnoteža između prihvaćanja nove tehnologije i očuvanja suštine ljudskog umjetničkog izraza ostaje ključna u ovom brzo evoluirajućem okruženju.
Susret umjetne inteligencije i kreativnosti: Nova era
Dok umjetna inteligencija (AI) nastavlja evoluirati, vrijedi istražiti njezin dubok utjecaj na područje kreativnosti. Umjetnici, glazbenici, pisci i stvaratelji sadržaja sve više integriraju AI tehnologije u svoje kreativne procese. Ovaj susret AI i ljudske kreativnosti nije samo trend; označava početak nove kreativne ere.
Ključna pitanja:
1. **Kako AI transformira kreativne industrije?**
AI preoblikuje razna kreativna područja nudeći alate koji pomažu u generiranju ideja, automatiziraju ponavljajuće zadatke i pružaju nove metode izražavanja. Na primjer, softver pokretan AI može analizirati velike skupove podataka kako bi razlikovao obrasce i trendove, što dovodi do inovativnog pripovijedanja ili skladanja glazbe.
2. **Mogu li AI-generirana djela biti smatrana umjetnošću?**
Ovo pitanje izaziva raspravu među umjetnicima i kritičarima. Mnogi tvrde da, iako AI može simulirati kreativnost, nedostatak ljudskih emocija i namjere u AI-generiranim djelima sprečava ih da budu označena kao “prava umjetnost.” Drugi vjeruju da kreativnost može proizaći iz suradnje s mašinama, sve dok postoji ljudski nadzor i doprinos.
3. **Koje su etičke implikacije kreativnosti AI?**
Kako AI postaje sve sposobniji u stvaranju umjetnosti, etičke brige o vlasništvu, autorskim pravima i potencijalnom pomjeranju ljudskih umjetnika također rastu. Postavljaju se pitanja tko posjeduje umjetničko djelo stvoreno od strane AI—programer, korisnik ili sam AI?
Prednosti AI u kreativnosti:
– **Povećana produktivnost:** AI alati mogu automatizirati monotone zadatke, omogućujući umjetnicima da se više fokusiraju na konceptualne elemente svog rada.
– **Nove kreativne mogućnosti:** AI može generirati ideje i formate koji možda nisu odmah očigledni ljudskim stvaraocima, što vodi do jedinstvenih i inovativnih rezultata.
– **Pristupačnost:** AI tehnologija democratizira kreativnost, čineći moćne alate dostupnima svima s internetskom vezom. To je otvorilo vrata ambicioznim umjetnicima koji možda nemaju tradicionalnu obuku ili resurse.
Nedostaci i izazovi:
– **Gubitak autentičnosti:** Kritičari se brinu da bi oslanjanje na AI moglo razvodniti autentičnost i emocionalnu dubinu koja se tradicionalno povezuje s umjetnošću koju stvaraju ljudi.
– **Gubitak poslova:** Kako AI sustavi postaju sofisticiraniji, postoji zabrinutost da bi mnogi poslovi unutar kreativnih industrija, uključujući grafički dizajn, produkciju glazbe i pisanje, mogli postati zastarjeli.
– **Pristranost u AI:** AI sustavi su toliko pristrani koliko su podaci na kojima su obučeni. To može rezultirati perpetuacijom stereotipa i isključenjem raznolikih glasova u kreativnim ishodima.
Zaključak:
Igra između AI i kreativnosti poziva na kontinuirane rasprave i istraživanja. Dok se krećemo kroz ovaj novi krajolik, ključno je za stvaratelje da koriste AI kao komplementarni alat dok čuvaju suštinu ljudske kreativnosti. Razgovor o autentičnosti, etici i budućnosti kreativnih industrija neizbježno će se nastavili razvijati, oblikujući način na koji se umjetnost razumije i proizvodi.
Za daljnje čitanje o ovoj temi, možete istražiti Nacionalni fond za umjetnost i Creativity Post.
The source of the article is from the blog macholevante.com