Kevin TopolskyŠef Svjetske meteorološke organizacije (WMO) izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog globalnih klimatskih ciljeva, ističući da napredak još uvijek nije zadovoljavajući. Nedavni podaci pokazuju da je 2023. godina bila najtoplija zabilježena, s alarmantnim trendovima koji se nastavljaju i u 2024.
Istaknula je da su hitne i ambiciozne mjere ključne za podršku održivom razvoju i smanjenje klimatskih rizika. Odluke donesene danas značajno će utjecati na potencijalni kolaps ili proboje prema boljoj budućnosti. Osobito, napredak u AI-u i satelitskoj tehnologiji transformira prognozu vremena u ranjivim regijama, poput Južnog Sudana, poboljšavajući njihovu sposobnost da odgovore na klimatske prijetnje.
Teški vremenski uvjeti, uključujući razorne požare u Latinskoj Americi i katastrofalne poplave u Srednjoj Europi, naglašavaju hitnu potrebu za promjenom. Lider WMO-a naglasila je transformativni potencijal prirodnih i društvenih znanosti, zajedno s novim tehnologijama, u borbi protiv ranjivosti na katastrofe i adaptaciji na klimatske promjene.
Kako se globalni summit približava u UN-u u New Yorku, ponovila je da napredne tehnologije poput digitalnih blizanaca i virtualne stvarnosti mogu pomoći u postizanju ciljeva održivog razvoja. Međutim, upozorila je da sama tehnologija neće biti dovoljna; suradnja među državama je ključna za osiguranje pravednog pristupa benefitima znanstvenih dostignuća.
Unatoč sumornim projekcijama koje ukazuju na 66% šanse za prelazak porasta od 3°C ovog stoljeća bez promjena politika, zabilježeni su značajni smanjenja emisije stakleničkih plinova. Dugorošna rješenja ostaju imperativ da se usklade s međunarodnim klimatskim sporazumima, nastojeći ograničiti zagrijavanje ispod 1,5°C u odnosu na razine prije industrijske revolucije.
Hitni poziv za klimatsku akciju usred rekordnih vrućina: Sveobuhvatan pregled
Sve učestalija ekstremna vremenska događanja jasno ukazuju na hitnost klimatske akcije. Osim rekordne vrućine koju je 2023. donijela, ključno je razumjeti višestruke implikacije koje to ima za okoliš, društvo i ekonomije širom svijeta.
Kritična pitanja u vezi s klimatskom krizom
1. Koji su glavni uzroci ovog bezprecedentnog povećanja temperature?
– Primarni uzročnici uključuju emisije stakleničkih plinova iz ljudskih aktivnosti, krčenje šuma i povećanu potrošnju energije zbog urbanizacije. Rekordne temperature ove godine pogoršane su snažnim El Niño fenomenom.
2. Kako povećanje temperature utječe na globalno zdravlje?
– Više temperature mogu dovesti do bolesti povezanih s vrućinom, respiratornih problema zbog loše kvalitete zraka i povećanje širenja bolesti prijenosnika poput komaraca. Ranjive populacije, posebno u zemljama u razvoju, mogu se suočiti s ozbiljnim zdravstvenim komplikacijama.
3. Koju ulogu klimatske promjene imaju u gubitku biološke raznolikosti?
– Klimatske promjene ometaju ekosustave, što dovodi do gubitka staništa, promjena migracijskih obrazaca i povećanja stopa izumiranja. Nedavna izvješća Međuvladinog znanstveno-političkog okvira za biološku raznolikost i ekosustavnu uslugu ukazuju na to da klimatske promjene same po sebi prijete gotovo milijun vrsta izumiranjem.
Ključni izazovi i kontroverze
– Politička predanost i provedba politika: Unatoč međunarodnim sporazumima poput Pariškog sporazuma, države se bore da ispune svoje ciljeve zbog ekonomskih interesa i političkog otpora, ističući napetost između ekoloških ciljeva i razvojnih agenda.
– Tehnološka ovisnost naspram prirodnim rješenjima: Dok tehnološke inovacije poput hvatanja i skladištenja ugljika nude rješenja, postoji rasprava o tome trebamo li dati prioritet rješenjima temeljenim na prirodi, kao što su pošumljavanje i obnova močvara, koja također mogu pružiti ponore za ugljik uz poboljšanje biološke raznolikosti.
Prednosti i nedostaci pristupa klimatskoj akciji
– Prednosti:
– Implementacija obnovljivih izvora energije smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima, promiče energetsku neovisnost i može potaknuti stvaranje radnih mjesta u novim sektorima.
– Napredak u tehnologiji može dovesti do učinkovitijih reakcija na klimatske katastrofe i poboljšanih metoda prognoziranja.
– Nedostaci:
– Prijelaz na zelenu tehnologiju zahtijeva značajna početna ulaganja, što može biti izazovno za zemlje niskog dohotka.
– Javni otpor prema novim tehnologijama ili promjenama u načinu života može ometati napredak, što se vidi u stalnim raspravama o usvajanju električnih vozila i održivih poljoprivrednih praksi.
Globalna suradnja i put naprijed
Kako svijet suočava s bezprecedentnom ekološkom krizom, suradnja između zemalja je od suštinskog značaja. Globalni summiti, poput nadolazeće UN konferencije, služe kao platforme za države da podijele napredak, usklade klimatske politike i obave se na provedive strategije. Ipak, učinkovitost ovih sastanaka u velikoj mjeri ovisi o političkoj volji i odgovornosti sudjelujućih nacija.
U zaključku, hitnost klimatske akcije ne može se preuveličati. Ispunjavanje klimatskih ciljeva zahtijeva održivi pristup koji integrira tehnologiju, inovacije u politici i angažman zajednice kako bi se ublažili teški utjecaji promjenjive klime. Za više informacija o ovom hitnom pitanju, posjetite organizacije posvećene klimatskim akcijama na WMO i UN.
