U značajnom potezu za regulaciju rastućeg područja umjetne inteligencije, kineske vlasti objavile su nacrt propisa koji zahtijeva jasno označavanje sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom. Kako izvještava jedan od glavnih informativnih izvora, ova inicijativa nalaže da svi oblici medija proizvedeni uz pomoć AI, uključujući tekst, video, audio i virtualne slike, moraju jasno naglašavati da su generirani umjetnom inteligencijom.
Online pružatelji sadržaja morat će ovu informaciju istaknuto prikazivati, koristeći ili tekst ili slike, a potiče se njihovo usvajanje sofisticiranijih metoda poput digitalnih vodmarka ili metapodatkovnih oznaka. Nacrt posebno zabranjuje bilo kojim subjektima ili pojedincima uklanjanje ili izmjenu tih oznaka identifikacije, naglašavajući strožu provedbu kako bi se zaštitili potencijalni prekršaji prava i interesa.
Prema agenciji za regulaciju interneta, ova regulativa odnosi se na širok spektar organizacija uključenih u stvaranje i distribuciju sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom, uključujući tvrtke, istraživačke institucije i kulturne organizacije. Cilj je zaštita nacionalne sigurnosti i javnih interesa uz osiguranje pravnih prava pojedinaca i grupa.
Ova nova regulativa temelji se na prethodnim okvirima uspostavljenim za upravljanje sintetičkim sadržajem i deepfake tehnologijama, ističući zabrinutosti oko njihove potencijalne upotrebe u internetskoj prijevari i kleveti. S obzirom na brzi rast AI-a i širenje dezinformacija, mnoge zemlje, uključujući one u EU i SAD-u, također razmatraju slične regulative. Nakon toga slijedi razdoblje javne konzultacije prije finalizacije regulative, s ciljem osiguranja odgovorne upotrebe AI tehnologija u medijima.
Kina poduzima daljnje korake za regulaciju sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom: Novi nacrti propisa predstavljeni
U kontinuiranom nastojanju da se suoči s kompleksnostima i izazovima koje umjetna inteligencija (AI) postavlja u kreativnim poljima, kineska vlada je predstavila nove nacrte propisa koji nameću stroge zahtjeve za korištenje AI-generiranog sadržaja. Ova inicijativa proširuje opseg postojećih propisa i ima za cilj rješavanje rastućih zabrinutosti oko dezinformacija, kršenja autorskih prava i utjecaja AI-a na društvene norme.
Ključna pitanja oko propisa
1. **Koje specifične mjere identifikacije su potrebne za sadržaj generiran umjetnom inteligencijom?**
– Nacrt propisa nalaže da sadržaj generiran AI-jem mora biti jasno označen, s mogućnostima implementacije koje uključuju tekstualne identifikatore, digitalne vodmarke ili metapodatkovne oznake koje opisuju prirodu sadržaja kao AI-generiranog. Ovaj zahtjev pomaže razlikovanju ljudske kreativnosti od izvoda generiranih strojevima.
2. **Koje posljedice postoje za nepoštivanje?**
– Subjekti koji se ne pridržavaju zahtjeva za identifikaciju mogu se suočiti s kaznama koje mogu uključivati novčane kazne, privremena zatvaranja ili ograničenja u mogućnosti distribucije sadržaja u budućnosti.
3. **Kako će propisi utjecati na lokalne naspram međunarodnih tvrtki?**
– Dok se propisi prvenstveno usredotočuju na domaće organizacije, međunarodne tvrtke koje proizvode ili distribuiraju sadržaj unutar Kine također moraju biti u skladu, što predstavlja izazove za globalne kompanije koje mogu imati različite standarde za AI sadržaj drugdje.
Izazovi i kontroverze
Kako se ovi nacrti propisa razvijaju, pojavljuju se nekoliko ključnih izazova i kontroverzi:
– **Prekomjerna kontrola i cenzura:** Kritičari tvrde da bi strogi propisi mogli dovesti do prekomjerne kontrole vlasti, potencijalno gušeći kreativnost i inovacije. Pojavljuju se zabrinutosti o tome kako bi se ova pravila mogla koristiti za kontrolu neslaganja ili ograničavanje slobode izražavanja.
– **Tehnološka izvodljivost:** Praktična implementacija tehnologija vodmarkiranja na raznim platformama, posebno na društvenim mrežama i streaming servisima, može predstavljati značajne tehničke izazove. Tvrtke moraju pronaći načine za integraciju ovih sustava bez ometanja korisničkog iskustva.
– **Ekonomski utjecaj:** Novi propisi mogu nametnuti dodatne troškove kreatorima sadržaja i distributerima, potencijalno dovodeći do usporavanja u brzo rastućem AI sektoru unutar Kine. Pojavljuju se zabrinutosti o tome kako bi se ti troškovi mogli prenijeti na potrošače ili suzbijati konkurenciju.
Prednosti i nedostaci
Prednosti:
– Povećava transparentnost i povjerenje u digitalnom informacijskom ekosustavu, pomažući korisnicima da razlikuju vjerodostojne izvore od AI-generiranih dezinformacija.
– štiti prava kreatora sadržaja uspostavljanjem jasnijih granica između ljudskih i strojnog doprinosa, što bi moglo poboljšati provedbu prava intelektualnog vlasništva.
– Usklađuje se s globalnim trendovima u regulatornim pristupima AI-u, potencijalno pozicionirajući Kinu kao lidera u postavljanju standarda za odgovornu primjenu AI-a.
Nedostaci:
– Može ometati inovativne upotrebe AI-a u kreativnim industrijama nametajući regulatorna opterećenja koja bi mogla obeshrabriti eksperimentiranje i nova dostignuća.
– Moglo bi dovesti do podijeljenog tržišta na kojem samo oni s dovoljni resursima mogu udovoljavati propisima, marginalizirajući manje kreative.
– Rizično je stvoriti okruženje nepovjerenja gdje se sav sadržaj generiran AI-jem promatra sumnjičavo, bez obzira na njegovu potencijalnu vrijednost ili obrazovnu upotrebu.
Dok Kina navigira složenostima regulacije sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom, globalni promatrači pomno će pratiti ishod, osobito dok druge nacije razmatraju slične regulatorne okvire. Međunarodni pejzaž za upravljanje AI-jem ostaje fluidan, s državama koje nastoje uravnotežiti inovacije i sigurnost.
Za više informacija o sličnim regulativama vezanim za tehnologiju i stvaranje sadržaja, posjetite Tech Policy.
The source of the article is from the blog hashtagsroom.com