Lidia Perska5. rujna, Ured državnog tužitelja New Yorka objavio je smjernicu koja ima za cilj zaštitu birača od dezinformacija koje generira umjetna inteligencija (AI) na predstojećim izborima u studenom. Ova inicijativa ističe rastuću zabrinutost glede potencijalnih rizika koje predstavljaju AI tehnologije u izbornom procesu.
Letitia James, državna tužiteljica, naglasila je prijetnje koje predstavljaju deepfake tehnologije, koje lako mogu širiti lažne informacije o kandidatima, političkim prijedlozima i čak logistikom glasovanja. Takve dezinformacije mogu potkopati integritet demokracije i obmanuti birače u ključnim trenucima.
Kako bi se borili protiv ovog problema, njezin ured potiče javnost da provjerava detalje o mjestima glasovanja, vremenima i metodama izravno s državnim i lokalnim izbornim tijelima. Oslanjanje isključivo na chatbotove za tako važne informacije može dovesti do netočnosti.
Nadalje, ured državnog tužitelja savjetuje pojedincima da prijave sve sumnjive deepfake sadržaje na platformama društvenih medija. Ključno je usporediti informacije iz neslužbenih izvora s provjerenim službenim kanalima. Budnost je presudna kada se suočavate s senzacionalnim tvrdnjama, slikama ili videima povezanima s izbornim aktivnostima, jer oni možda ne predstavljaju istinu.
Održavanje informiranosti putem pouzdanih izvora ključno je za osiguranje integriteta izbornog procesa, a smjernice su dostupne na web stranici ureda državnog tužitelja.
Nova mjerila u New Yorku za borbu protiv dezinformacija generiranih AI-jem prije izbora
Kako se New York priprema za predstojeće izbore u studenom, državna tužiteljica, Letitia James, postavila je dodatne mjere za rješavanje rastuće navale dezinformacija generiranih AI-jem. Ove inicijative ne samo da imaju za cilj zaštitu birača, već također ističu šire implikacije utjecaja AI na demokratske procese.
Koja su ključna pitanja koja se postavljaju oko AI-a na izborima?
1. Kako se dezinformacije generirane AI-jem uspoređuju s tradicionalnim dezinformacijama?
Dezinformacije generirane AI-jem često koriste napredne tehnologije poput deepfake-a i obrade prirodnog jezika, što ih čini teže uočljivima u usporedbi s tradicionalnim oblicima dezinformacija. Ova sofisticirana manipulacija može stvoriti još uvjerljiviji sadržaj koji obmanjuje birače.
2. Koje specifične mjere poduzima ured državnog tužitelja New Yorka?
Osim napora u obrazovanju javnosti, ured državnog tužitelja pojačava suradnju s platformama društvenih medija kako bi poboljšao praćenje sadržaja generiranih AI-jem i poboljšao mehanizme prijave dostupne javnosti.
3. Postoje li pravne posljedice za one koji proizvode dezinformacije generirane AI-jem?
Iako postoje regulative koje se odnose na dezinformacije o izborima, brzo razvijajuća priroda AI-a predstavlja izazove u primjeni tih zakona. Ured državnog tužitelja razmatra ažuriranje postojećih zakona kako bi bolje obuhvatio jedinstvene karakteristike sadržaja generiranog AI-jem.
Ključni izazovi i kontroverze
Jedan od najvećih izazova je ljudska ravnoteža između slobode govora i regulacije dezinformacija. Kritičari tvrde da bi previše stroge mjere mogle ograničiti prava pojedinaca da izraze svoje mišljenje ili podijele informacije. Osim toga, brzo napredovanje tehnologije AI nadmašuje legislativne napore, otežavajući pravilnicima da prate nove alate korištene za dezinformacije.
Još jedna kontroverza je potencijalna pristranost u samim AI sustavima. Ako su AI modeli koji se koriste za otkrivanje dezinformacija obučeni na pristranim podacima, mogu nenamjerno cenzurirati legitiman sadržaj dok ne uspijevaju uhvatiti štetne dezinformacije. To postavlja ključna pitanja o tome kako se takvi detekcijski sustavi razvijaju i koji se standardi koriste.
Prednosti i nedostaci novih mjera
Prednosti:
– Poboljšana zaštita birača: Informiranjem javnosti o rizicima dezinformacija generiranih AI-jem, birači su bolje opremljeni za provjeru informacija i donošenje informiranih odluka.
– Povećana odgovornost za dezinformacije: Poticajem na prijavu dezinformacija može doći do pravovremenih intervencija i uklanjanja štetnog sadržaja s platformi društvenih medija.
Nedostaci:
– Potencijalni problemi s cenzurom: Postoji rizik da bi legitimna politička rasprava mogla biti suzbijena pod izlikom borbe protiv dezinformacija, što bi dovelo do manje informiranog biračkog tijela.
– Intenzivni resursi: Provedba ovih mjera zahtijevat će značajne resurse kako od ureda državnog tužitelja, tako i od društvenih medija, što bi moglo odvratiti pažnju od drugih važnih inicijativa.
U zaključku, iako su proaktivne mjere New Yorka protiv dezinformacija generiranih AI-jem nužne u današnjem digitalnom dobu, također donose značajne izazove koji zahtijevaju pažljivo razmatranje. Kako se izbori približavaju, bit će ključno da birači ostanu budni i informirani.
Za više informacija o ovoj temi, posjetite ured državnog tužitelja New Yorka na ag.ny.gov.
