Roman RemberDruštveni mediji danas su preplavljeni sadržajem generiranim umjetnom inteligencijom, što predstavlja značajan rizik za korisnike koji ne provjeravaju informacije. Unatoč očitoj umjetnoj prirodi ovih objava, mnogi pojedinci nepropisno se uključuju i dijele ih bez kritičkog razmišljanja. Primarni motiv iza takvog sadržaja generiranog AI-om često je povećanje vidljivosti i angažmana, što može dovesti do potencijalnih opasnosti, posebno kada dolazi iz upitnih izvora.
Važno je da korisnici ostanu oprezni kad naiđu na AI-generirani sadržaj na platformama poput Facebooka. Iako slike na prvi pogled mogu izgledati realistično, važno je biti svjestan moguće manipulacije i dezinformacija. Organizacije koje promiču medijsku pismenost i provjeru činjenica izrazile su zabrinutost zbog širenja takvog sadržaja i njegove povezanosti s određenim agendama.
Algoritmi na platformama poput Facebooka imaju značajnu ulogu u širenju dezinformacija, čak i ako korisnici jednostavno pregledavaju objavu bez interakcije s njom. To stvara efekt eho komore, gdje korisnicima stalno serviraju sličan sadržaj na temelju njihovih prethodnih interakcija. Važno je prijaviti i izbjegavati grupe i pojedince koji šire takav zavaravajući sadržaj kako bi se suzbilo njegovo širenje.
Broj slučajeva AI-generiranog sadržaja i lažnih videozapisa u porastu je, što predstavlja ozbiljan izazov za online raspravu. Od montiranih videozapisa do taktički izrađenih narativa, korisnicima je sve teže razlikovati istinu od fikcije. Viralnost takvog sadržaja, često manipuliranog od strane vanjskih aktera, ističe potrebu za unaprijeđenom medijskom pismenošću i sposobnostima kritičkog razmišljanja u digitalno doba.
Dok online platforme nastavljaju se suočavati s priljevom AI-generiranog sadržaja, imperativ je da korisnici ostanu budni i propitaju autentičnost onoga s čim se susreću. Aktivnim prepoznavanjem i označavanjem zavaravajućeg sadržaja pojedinci mogu doprinijeti zdravijem online okruženju i ublažiti širenje dezinformacija.
