Lidia PerskaPorast razvoja tehnologija umjetne inteligencije (AI) predstavlja značajnu prijetnju globalnim ciljevima za borbu protiv klimatskih promjena za tehnološke tvrtke poput Googlea. Google, poznat po svojoj tehnološkoj dominaciji, vidio je povećanje emisija stakleničkih plinova od 48% u posljednjih pet godina zbog sve veće ovisnosti o energetski zahtjevnim podatkovnim centrima za napajanje novih AI proizvoda.
Ti podatkovni centri igraju ključnu ulogu u obuci i implementaciji AI modela poput Googleovog Geminija i OpenAI-evog GPT-4, kao i pružanju energije za AI chatbotove. Microsoft se također suočava s sličnim izazovima, priznajući da je potrošnja energije njihovih podatkovnih centara prepreka u ostvarivanju cilja postizanja negativnosti ugljika do 2030. godine.
Unatoč tome što se tehnološke tvrtke sve više ulažu u obnovljive izvore energije kako bi se borile protiv klimatskih promjena, brzi razvoj tehnologija umjetne inteligencije nastavlja povećavati potrošnju energije i emisije stakleničkih plinova. Intenzivna obuka i implementacija AI modela u podatkovnim centrima, zajedno s proizvodnjom i prijevozom servera i računalnih čipova, čimbenici su koji doprinose ovom ekološkom utjecaju.
Osim toga, potrošnja vode povezana s razvojem AI-a još je jedna ekološka zabrinutost, s procjenama sugerirajući da bi AI do 2027. mogao potrošiti do 6,6 bilijuna kubičnih metara vode godišnje. Dok se tehnološki divovi bore s ekološkim posljedicama inovacija u području AI-a, pronalaženje održivih rješenja za ublažavanje utjecaja ostaje hitno pitanje.
Važno je da se tehnološke tvrtke pozabave eskalirajućim emisijama stakleničkih plinova koje proizlaze iz energetskih zahtjeva AI-a kako bi se uskladile sa ciljevima održivosti i borile protiv rastuće klimatske krize. Unatoč izazovima koje donosi susretanje razvoja AI-a i ekoloških pitanja, proaktivne mjere i inovativne strategije ključne su za postizanje ravnoteže između tehnološkog napretka i ekološkog upravljanja.
