Digitalno doba donijelo je ogromna napredovanja i pogodnosti u našim životima, ali je također uvelo značajnu prijetnju: širenje izmišljenih informacija. Situacija je snažno utjecana načinom na koji se koristimo tehnologijom.
Nedavno je niz priča istaknuo negativne aspekte umjetne inteligencije. Jedan od takvih događaja uključivao je izmišljeni video Judea Bellinghama, mladog engleskog nogometnog zvijezdu s Real Madrida. U videu je Bellingham govorio o zahvalnosti prema Egiptu, tvrdeći da je odrastao i naučio nogomet u kairskoj četvrti Matariya. Kao iskusni novinar, bila sam prvotno uvjerena u autentičnost priče, samo da bih saznala da je to bila prevara stvorena korištenjem AI tehnologije.
Sportski novinar s dubokim poznavanjem nogometa brzo je oborio priču, objašnjavajući da je video sadržavao autentičan isječak Bellinghamovog glasa, koji je zatim manipuliran i proširen od strane fabrikatora.
Druga bajkovita priča uključivala je Carla Ancelottija, talijanskog menadžera Real Madrida, u kojoj se navodno oslanjao isključivo na uvide egipatskog analitičara, Reda Abdullaha, poznatog po kontroverznim mišljenjima. To je bilo očito nezamislivo za bilo koju racionalnu osobu upoznatu s Ancelottijevim ugledom i metodologijom.
Na kraju, navodni intervju s globalnom pjevačkom senzacijom Shakirom kružio je, u kojem je izrazila želju za izvođenjem egipatskih pjesama i izgovorila nekoliko arapskih fraza. I to je bila obmana, usmjerena na obmanu neinformiranih.
Iako AI i digitalne aplikacije mogu biti blagoslov, također mogu izazvati kaos u društvu širenjem dezinformacija. Pitanje s kojim se suočavamo je kako se zaštititi od vala lažnih informacija koje mogu donijeti AI i elektroničke aplikacije.
Postoji hitna potreba za detaljnim strategijama za suprotstavljanje štetnim aspektima AI. Neke arapske zemlje, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, proaktivne su na ovom području, osnivajući institucije za borbu protiv takvih digitalnih prijetnji. Imperativ je da se kao društvo postanemo budni i obrazovani kako bismo se zaštitili od digitalnih obmana umjetne inteligencije.
Izazovi i Kontroverze:
Jedan od glavnih izazova povezanih s AI i dezinformacijama je razlikovanje autentičnog i izmišljenog sadržaja. “Deepfake” izrađen uz pomoć AI postaje sve sofisticiraniji, čineći čak i stručnjacima teško prepoznati prevaru. Još jedan značajan problem je brzina širenja dezinformacija putem društvenih medija i drugih digitalnih platformi, često nadmašujući brzinu kojom se može oboriti ili kontrolirati.
Postoji i kontroverza u vezi s slobodom izražavanja i cenzurom. Rasprava se vrti oko toga kako balansirati potrebu za zaštitom društva od lažnih vijesti bez kršenja slobode govora. Postoji kontinuirana rasprava o tome kako regulirati sadržaj na društvenim medijskim platformama, a da pritom ne damo vlasti ili korporacijama preveliku kontrolu nad tokom informacija.
Prednosti i Nedostaci:
Prednosti AI u kontekstu širenja informacija uključuju sposobnost analize ogromnih količina podataka kako bi se brzo identificirali trendovi i obrasci, čime se isporuka vijesti i sadržaja čini izuzetno efikasnom. AI se također može koristiti za provjeru činjenica na velikoj skali.
Međutim, nedostaci su primjetni. AI se može koristiti za stvaranje lažnih narativa koji su vrlo uvjerljivi, što dovodi do dezinformacija i manipulacije javnog mnijenja. To može imati dalekosežne posljedice za demokraciju, povjerenje u novinarstvo i stabilnost društva kao cjeline. Osim toga, AI algoritmi mogu biti pristrani na temelju podataka koje im se daje, što dovodi do nepravednih ili obmanjujućih praksi.
Pitanja i Odgovori:
P1: Kako se možemo zaštititi od AI-generiranih dezinformacija?
O1: Obrazovanje i digitalna pismenost ključni su zaštitni faktori. Učenje kako kritički vrednovati izvore i razumjeti tehnologiju iza AI može pomoći. Dodatno, korištenje usluga provjere činjenica i oprez s informacijama koje se ne mogu provjeriti predstavljaju dobre prakse.
P2: Jesu li dostupne tehnologije za otkrivanje deepfakeova i drugih oblika AI-generirane dezinformacije?
O2: Da, istraživači i tvrtke razvijaju alate za detekciju koji analiziraju videozapise i fotografije radi znakova manipulacije. Međutim, to je igra mačke i miša, jer kako se metode detekcije poboljšavaju, tako se i metode za stvaranje uvjerljivijih deepfakeova unaprjeđuju.
P3: Koju ulogu mogu imati vlade u borbi protiv digitalnih obmana?
O3: Vlade mogu financirati istraživanja u tehnologiji detekcije, provoditi propise koji zahtijevaju transparentnost od društvenih medijskih platformi, promovirati kampanje digitalne pismenosti i surađivati s međunarodnim agencijama kako bi postavili standarde za etiku i upravljanje AI.
Zaključno, iako AI ima potencijal za revoluciju u načinu na koji pristupamo i procesuiramo informacije, također nosi značajne rizike u širenju dezinformacija. Budnost, regulacija, tehnološki napredak i obrazovanje ključni su faktori u ublažavanju ovih rizika. Za one koji traže sveobuhvatne uvide i rasprave o AI i dezinformacijama izvan ovog članka, ugledni izvori koji analiziraju takve probleme mogu se pronaći na sljedećim poveznicama:
– Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)
– Ujedinjeni narodi (UN)
– Europska unija (EU)
The source of the article is from the blog procarsrl.com.ar