U slikovitom gradu Ženevi, Švicarska, međunarodni lideri, stručnjaci i inovatori okupili su se 30. i 31. svibnja na čuvenom AI for Good Global Summitu. Cilj samita bio je visok, ali ključan: iskoristiti umjetnu inteligenciju (AI) kako bi unaprijedili globalno zdravlje, reakciju na klimatske promjene, rodnu ravnopravnost, inkluzivni prosperitet i održivu infrastrukturu, među ostalim razvojnim ciljevima. Ono što je izdvojilo ovaj samit bila je pojačana usmjerenost na upravljanje tehnologijama s AI.
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda, Antonio Guterres, istaknuo je potencijal AI-a da bude prekretnica u poticanju održivog razvoja širom svijeta. Pozvao je na kolektivan i sveobuhvatan pristup upravljanju AI-jem koji uravnotežuje inovaciju s odgovornošću i nadzorom.
Tijekom prethodnog dana “AI Governance Day” prije samita 29. svibnja, vladini dužnosnici zajedno s globalnom AI zajednicom analizirali su primjenu UN-ovih okvira, uključujući ljudska prava, na brzo napredujuće AI tehnologije. Doreen Bogdan-Martin, glavna tajnica Međunarodnog telekomunikacijskog saveza (ITU), istaknula je rizike spavanja povezane s AI kao ključnu zabrinutost koja nadmašuje koristi.
Već sedam godina, ITU zagovara AI rješenja za dobrobit čovječanstva i sada osigurava da nijedna zemlja ne zaostaje. Njihovi napori imaju za cilj odgovorno i učinkovito iskoristiti progres AI-a.
Tri stupa odgovornog upravljanja AI-em predložila je glavna tajnica Bogdan-Martin: formulacija tehničkih standarda, pozicioniranje ljudskih prava i temeljnih vrijednosti UN-a u središtu upravljanja i sveobuhvatni razvoj kroz izgradnju kapaciteta.
Ministrica za informacijske i komunikacijske tehnologije Namibije, Emma Inamutila Theofelus, predložila je nadogradnju postojećih okvira upravljanja, usporedivši to s propisima u sektorima automobilske i farmaceutske industrije, uključujući upravljanje AI-jem u druge područja poput klimatskih promjenai oporezivanja te poticanje dijaloga između tvoraca AI-a i korisnika kako bi se smanjile pristranosti i diskriminacija.
S obzirom na projiciranu svjetsku populaciju od 9,7 milijardi do 2050. godine, potreba za raznolikom i poboljšanom kvalitetom hrane je ključna. Dongyu Qu, generalni direktor Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO), govorio je o imperativu povezivanja IT-a s biologijom i poticanju bliže suradnje kako bi se osigurala sigurnost hrane.
S porastom broja prijava patenata – dosegnuvši gotovo 3,5 milijuna u 2022., s povećanjem od 13,7% u IT-povezanim patentima – generalni direktor Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) Daren Tang naglasio je izgradnju ekosustava u kojem se tehnologija značajno apsorbira i inovatori su u središtu.
Gilbert Houngbo, generalni direktor Međunarodne organizacije rada (ILO), primijetio je utjecaj AI-a na budućnost rada – kako na smanjenje poslova tako i njihovo stvaranje. Prema Houngbou, cjeloživotno učenje postaje ključno kako bi se minimalizirali utjecaji tehnologije na zaposlenost.
Dok tehnologija napreduje, kontinuirani dijalog i razvoj politika su ključni za usmjeravanje utjecaja AI-a na društvo. Tshilidzi Marwala, rektor Ujedinjenih naroda (UNU) i zamjenik glavnog tajnika UN-a, zagovarao je suradničku platformu za inovacije širom svijeta, optimiziranje AI-a za dobrobit svih.
Važna pitanja i odgovori:
1. Koje su ključne izazove povezane s upravljanjem AI-em?
Glavni izazovi uključuju osiguravanje da napretci u AI-u budu upravljani robusnim etičkim okvirima, međunarodnim standardima i propisima koji uravnotežuju inovaciju sa zaštitom ljudskih prava. Postoji inherentna teškoća u praćenju brzog tempa razvoja AI-a, ublažavanju pristranosti, sprečavanju diskriminacije i rješavanju socijalno-ekonomskih utjecaja poput gubitka poslova.
2. Kako se AI može koristiti za rješavanje globalnih problema?
AI se može primijeniti u različitim područjima poput zdravstva (npr. predviđanje i dijagnoza bolesti), klimatskih znanosti (npr. analiza podataka za modeliranje klime), poljoprivrede (npr. optimizacija prinosa usjeva) i infrastrukture (npr. inteligentni sustavi prijevoza) kako bi se poboljšala učinkovitost i rezultati.
3. Zašto je međunarodna suradnja važna u upravljanju AI-em?
Međunarodna suradnja osigurava da se različite perspektive uzmu u obzir, razvijaju globalni standardi i da nijedna zemlja ne zaostaje u pristupu koristima AI-a. Također može pomoći u usklađivanju različitih nacionalnih zakona i politika s zajedničkim ciljevima, osiguravajući dosljednost i suradnju preko granica.
Prednosti i nedostaci:
Prednosti AI za dobro:
– AI može učinkovito obrađivati velike količine podataka kako bi riješila kompleksne probleme.
– Ima potencijal poboljšanja isporuke usluga i produktivnosti u različitim sektorima.
– AI može pomoći u personaliziranoj medicini, obrazovanju i drugim uslugama prilagođenim individualnim potrebama.
– Tehnologija može pomoći u praćenju i upravljanju prirodnim resursima na održiviji način.
Nedostaci i kontroverze:
– AI može dovesti do nezaposlenosti putem automatizacije i gubitka poslova.
– Postoji rizik perpetuiranja pristranosti i diskriminacije ako AI sustavi nisu propisno upravljani.
– Brige o kibernetičkoj sigurnosti rastu s povećanjem usvajanja AI-a, jer ovi sustavi postaju privlačne mete za zlonamjerne aktivnosti.
– AI sustavi mogu kršiti prava na privatnost ako uključuju obuhvatno prikupljanje i obradu podataka.
Povezane poveznice:
Za više informacija o temi AI-a i globalnog upravljanja, posjetite sljedeće glavne domene:
– Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU)
– Ujedinjeni narodi (UN)
– Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO)
– Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO)
– Međunarodna organizacija rada (ILO)
Molimo, imajte na umu da dostupnost i valjanost ovih URL-ova mogu biti promijenjene, te je važno provjeriti njihovu ispravnost u trenutku vaše pretrage.