Uhićen je 25-godišnji nezaposleni muškarac Ryu Hikaru koji stanuje u Kawasaki Cityju pod sumnjama da je zlonamjerno koristio generativnu umjetnu inteligenciju (AI) za stvaranje računalnih virusa koji su zahtijevali otkupninu u kriptovaluti i šifrirali datoteke. Prije ovog incidenta, Hikaru se suočavao s optužbama povezanim s prijevarom. Sumnja se da je iskoristio odgovore iz više generativnih AI alata kako bi kreirao virus.
Uhićenje zbog korištenja generativne AI za proizvodnju virusa moglo bi biti prvi slučaj takve vrste u Japanu. Hikaru, koji je ranije radio u tvornici bez prethodnog iskustva u IT sektoru ili srodnog obrazovanja, pokazao je poseban interes za lako zarađivanje novca putem ransomwarea, što je sada priznao. Vjerovao je da umjetna inteligencija može obaviti bilo koji zadatak ako se postave prava pitanja.
Američka tvrtka OpenAI uložila je napore u jačanje svojih sustava, poput ChatGPT-a, kako bi spriječila odgovore na upite koji bi se mogli zlonamjerno koristiti u kriminalne svrhe. Međutim, Hikaru je zaobišao te zaštite istražujući metode na internetu i koristeći nekoliko anonimnih, besplatnih generativnih AI aplikacija za chat, pažljivo skrivajući svoje namjere dok je postavljao upite kako bi konstruirao virus.
Ključna pitanja i odgovori:
P: Koje su specifične AI alate koristio Ryu Hikaru za kreiranje zlonamjernog softvera?
O: Članak ne detaljizira specifične AI alate koje je koristio Hikaru, samo spominje da je iskoristio odgovore iz više generativnih AI alata.
P: Kako je Ryu Hikaru uspio zaobići zaštitne mjere implementirane od strane razvojnih programera AI-a?
O: Hikaru je istraživao metode na internetu kako bi zaobišao zaštitne mjere i koristio je nekoliko anonimnih, besplatnih generativnih AI aplikacija za chat. Skrivao je svoje zlonamjerne namjere dok je postavljao upite za konstruiranje virusa.
P: Koje su posljedice ovog incidenta za razvojne programere AI-a i kibernetičku sigurnost?
O: Ovaj incident ističe potencijalnu zloupotrebu AI tehnologije i naglašava potrebu za snažnim zaštitama i kontinuiranim nadzorom od strane razvojnih programera AI-a. Također ističe važnost poboljšanja mjera kibernetičke sigurnosti radi borbe protiv prijetnji koje stvaraju AI generirane.
Izazovi i kontroverze:
Jedan od glavnih izazova u korištenju AI za kreiranje zlonamjernog softvera je etična primjena AI tehnologija. Kako AI postaje sofisticiraniji, može se koristiti i za korisne i za štetne svrhe. Postoji kontroverza oko odgovornosti programera i platformi za nadzor i kontrolu korištenja njihovih AI sustava kako bi se spriječila zlouporaba, bez kršenja privatnosti i slobode govora korisnika.
Drugi izazov je sposobnost provedbe zakona da drži korak s tempom tehnološkog napretka. Kako osobe s zlonamjernim namjerama koriste napredniju tehnologiju, teže je otkriti i spriječiti kibernetičke zločine.
Prednosti i nedostaci:
Prednosti:
– Uhićenje Hikarua pokazuje da agencije za provedbu zakona postaju sve vještije u identifikaciji i uhićenju osoba koje zloupotrebljavaju AI tehnologiju.
– Može rezultirati jačim mjerama kibernetičke sigurnosti i sigurnijim AI sustavima koje razvijaju tvrtke kako bi spriječile takve incidente u budućnosti.
Nedostaci:
– Upotreba AI za kreiranje zlonamjernog softvera predstavlja značajno povećanje kibernetičkih prijetnji, što potencijalno otežava pojedincima i tvrtkama da se zaštite.
– Postavlja pitanja o privatnosti i nadzoru, budući da AI alati možda zahtijevaju dodatni nadzor.
– AI generirani zlonamjerni softver može dovesti do utrke u naoružanju između kibernetičkih kriminalaca i stručnjaka za kibernetičku sigurnost, uz rastuće troškove i složenost u cyber obrani.
Za dodatno čitanje o razvoju i implementaciji AI tehnologija, posjetite OpenAI. Za informacije o kibernetičkoj sigurnosti i kako se zaštititi protiv malware-a i ransomware-a, možete posjetiti Agencija za kibernetičku sigurnost i infrastrukturnu sigurnost (CISA). Molim vas, imajte na umu da sam pretpostavio da su ove URL-ove točne i vode do glavne domene kao što je zatraženo, a ne do podstranica.