Šef Svjetske meteorološke organizacije (WMO) izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog globalnih klimatskih ciljeva, ističući da napredak još uvijek nije zadovoljavajući. Nedavni podaci pokazuju da je 2023. godina bila najtoplija zabilježena, s alarmantnim trendovima koji se nastavljaju i u 2024.
Istaknula je da su hitne i ambiciozne mjere ključne za podršku održivom razvoju i smanjenje klimatskih rizika. Odluke donesene danas značajno će utjecati na potencijalni kolaps ili proboje prema boljoj budućnosti. Osobito, napredak u AI-u i satelitskoj tehnologiji transformira prognozu vremena u ranjivim regijama, poput Južnog Sudana, poboljšavajući njihovu sposobnost da odgovore na klimatske prijetnje.
Teški vremenski uvjeti, uključujući razorne požare u Latinskoj Americi i katastrofalne poplave u Srednjoj Europi, naglašavaju hitnu potrebu za promjenom. Lider WMO-a naglasila je transformativni potencijal prirodnih i društvenih znanosti, zajedno s novim tehnologijama, u borbi protiv ranjivosti na katastrofe i adaptaciji na klimatske promjene.
Kako se globalni summit približava u UN-u u New Yorku, ponovila je da napredne tehnologije poput digitalnih blizanaca i virtualne stvarnosti mogu pomoći u postizanju ciljeva održivog razvoja. Međutim, upozorila je da sama tehnologija neće biti dovoljna; suradnja među državama je ključna za osiguranje pravednog pristupa benefitima znanstvenih dostignuća.
Unatoč sumornim projekcijama koje ukazuju na 66% šanse za prelazak porasta od 3°C ovog stoljeća bez promjena politika, zabilježeni su značajni smanjenja emisije stakleničkih plinova. Dugorošna rješenja ostaju imperativ da se usklade s međunarodnim klimatskim sporazumima, nastojeći ograničiti zagrijavanje ispod 1,5°C u odnosu na razine prije industrijske revolucije.
**Hitni poziv za klimatsku akciju usred rekordnih vrućina: Sveobuhvatan pregled**
Sve učestalija ekstremna vremenska događanja jasno ukazuju na hitnost klimatske akcije. Osim rekordne vrućine koju je 2023. donijela, ključno je razumjeti višestruke implikacije koje to ima za okoliš, društvo i ekonomije širom svijeta.
Kritična pitanja u vezi s klimatskom krizom
1. **Koji su glavni uzroci ovog bezprecedentnog povećanja temperature?**
– Primarni uzročnici uključuju emisije stakleničkih plinova iz ljudskih aktivnosti, krčenje šuma i povećanu potrošnju energije zbog urbanizacije. Rekordne temperature ove godine pogoršane su snažnim El Niño fenomenom.
2. **Kako povećanje temperature utječe na globalno zdravlje?**
– Više temperature mogu dovesti do bolesti povezanih s vrućinom, respiratornih problema zbog loše kvalitete zraka i povećanje širenja bolesti prijenosnika poput komaraca. Ranjive populacije, posebno u zemljama u razvoju, mogu se suočiti s ozbiljnim zdravstvenim komplikacijama.
3. **Koju ulogu klimatske promjene imaju u gubitku biološke raznolikosti?**
– Klimatske promjene ometaju ekosustave, što dovodi do gubitka staništa, promjena migracijskih obrazaca i povećanja stopa izumiranja. Nedavna izvješća Međuvladinog znanstveno-političkog okvira za biološku raznolikost i ekosustavnu uslugu ukazuju na to da klimatske promjene same po sebi prijete gotovo milijun vrsta izumiranjem.
Ključni izazovi i kontroverze
– **Politička predanost i provedba politika**: Unatoč međunarodnim sporazumima poput Pariškog sporazuma, države se bore da ispune svoje ciljeve zbog ekonomskih interesa i političkog otpora, ističući napetost između ekoloških ciljeva i razvojnih agenda.
– **Tehnološka ovisnost naspram prirodnim rješenjima**: Dok tehnološke inovacije poput hvatanja i skladištenja ugljika nude rješenja, postoji rasprava o tome trebamo li dati prioritet rješenjima temeljenim na prirodi, kao što su pošumljavanje i obnova močvara, koja također mogu pružiti ponore za ugljik uz poboljšanje biološke raznolikosti.
Prednosti i nedostaci pristupa klimatskoj akciji
– **Prednosti**:
– Implementacija obnovljivih izvora energije smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima, promiče energetsku neovisnost i može potaknuti stvaranje radnih mjesta u novim sektorima.
– Napredak u tehnologiji može dovesti do učinkovitijih reakcija na klimatske katastrofe i poboljšanih metoda prognoziranja.
– **Nedostaci**:
– Prijelaz na zelenu tehnologiju zahtijeva značajna početna ulaganja, što može biti izazovno za zemlje niskog dohotka.
– Javni otpor prema novim tehnologijama ili promjenama u načinu života može ometati napredak, što se vidi u stalnim raspravama o usvajanju električnih vozila i održivih poljoprivrednih praksi.
Globalna suradnja i put naprijed
Kako svijet suočava s bezprecedentnom ekološkom krizom, suradnja između zemalja je od suštinskog značaja. Globalni summiti, poput nadolazeće UN konferencije, služe kao platforme za države da podijele napredak, usklade klimatske politike i obave se na provedive strategije. Ipak, učinkovitost ovih sastanaka u velikoj mjeri ovisi o političkoj volji i odgovornosti sudjelujućih nacija.
U zaključku, hitnost klimatske akcije ne može se preuveličati. Ispunjavanje klimatskih ciljeva zahtijeva održivi pristup koji integrira tehnologiju, inovacije u politici i angažman zajednice kako bi se ublažili teški utjecaji promjenjive klime. Za više informacija o ovom hitnom pitanju, posjetite organizacije posvećene klimatskim akcijama na WMO i UN.
The source of the article is from the blog queerfeed.com.br