Unatoč raznim inicijativama Europske komisije od 2018. godine za poticanje razvoja ekosustava umjetne inteligencije (AI) unutar Europske unije (EU), izvješće Europskog revizorskog suda otkriva nedovoljno postignuće u usporedbi s globalnim liderima u sektoru. Napore za ubrzanje ulaganja u AI pretekle su ulaganja Sjedinjenih Američkih Država i Kine, gdje privatna ulaganja znatno nadmašuju brojke EU.
Analize procjenjuju da je razlika u ulaganju u AI između EU i SAD-a od 2018. do 2020. godine više nego udvostručena, pri čemu EU zaostaje za više od 10 milijardi eura. Da bi riješila ovu zabrinutost, Komisija je formulirala strategije s namjerom usklađivanja razvoja AI-a u svim državama članicama. To uključuje politike uspostavljene radi istraživanja rizika AI-a, stvaranja propisa i povećanja ulaganja. Međutim, pokušaji da se ove mjere usklade su patili zbog nedostatka koordinacije s državama članicama i sistematičnog pristupa praćenju ulaganja.
EU se suočava s izazovima u globalnoj utrci za vodstvo u AI. Privatna ulaganja igraju ključnu ulogu u poticanju sposobnosti unije, posebno u sektorima poput robotike, velikih podataka, računalstva u oblaku, visokoučinkovitog računanja, fotonike i neuroznanosti. Ciljevi ulaganja EU, koji obuhvaćaju i javna i privatna sredstva, planiraju doseći 20 milijardi eura godišnje nakon 2020. godine, s povećanjem financiranja Unije planiranom za godine koje slijede.
Unatoč ovim odredbama, ciljevi ulaganja EU-a u AI ostali su neodređeni i nepromijenjeni od njihovog uvođenja 2018. godine, što ukazuje na razliku između ambicija i učinkovitosti trenutne strategije. Iako je došlo do povećanja alokacija proračuna za istraživanje AI-a, nedostatak sinergije između tih ulaganja i privatnog sektora bio je ograničavajući faktor. Da bi ostvarila svoje ambicije, EU mora ne samo usavršiti svoje alate upravljanja i strategije ulaganja, već i bolje iskoristiti rezultate istraživanja za komercijalnu primjenu. To bi bilo ključno kako bi osigurala svoje mjesto u prostoru AI-a do 2030. godine, godine do kada teži da 75% svojih tvrtki koristi AI tehnologije.
Ključna pitanja i odgovori:
1. Zašto EU ima problema s globalnom konkurencijom u ulaganjima u AI?
Probleme EU-a mogu se pripisati raznim čimbenicima, uključujući nedostatak koordinacije s državama članicama, nedostatne i neučinkovite strategije ulaganja te primjetna razlika u javnim i privatnim ulaganjima u odnosu na globalne lidere poput Sjedinjenih Američkih Država i Kine.
2. Koji su ciljevi ulaganja EU-a za AI, i jesu li se promijenili?
Ciljevi postavljeni ulaganja EU-a imaju za cilj postizanje 20 milijardi eura godišnje u ulaganjima u AI iz javnih i privatnih fondova nakon 2020. Međutim, ti ciljevi su ostali nepromijenjeni od njihovog uvođenja 2018. godine, što može ukazivati na to da strategija EU-a nije dovoljno usklađena s brzim razvojem AI-a i globalnom konkurencijom.
3. Koji su izazovi s kojima se EU susreće u postizanju vodstva u AI-u?
Izazovi uključuju navedenu razliku u ulaganju, nedostatak koordinacije i sustavan pristup, nejasne ciljeve ulaganja te neiskorištavanje ishoda istraživanja za komercijalne primjene. Dodatno, regulatorni okviri namijenjeni osiguravanju etičkog razvoja AI-a mogli bi djelovati i kao smjernica i kao odvraćanje za brzu inovaciju, ovisno o njihovoj implementaciji.
Ključni izazovi ili kontroverze:
1. Koordinacija među državama članicama: Značajan je izazov osigurati sinergiju i koordinaciju među državama članicama EU-a kako bi se postigla usklađena i učinkovita strategija ulaganja u AI.
2. Balansiranje regulacije i inovacije: EU je poznata po svom naglasku na privatnost i etičke standarde, poput Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR). Pronalaženje ravnoteže između stroge regulacije AI-a i poticanja okoline pogodne za inovaciju kontroverzno je i osjetljivo pitanje.
3. Javna naspram privatnih sektorskih ulaganja: Postoji jasna razlika u razmjeru i brzini ulaganja između javnog i privatnog sektora, pri čemu se potonji percipira kao ne usklađen s globalnim konkurentima.
Prednosti i nedostaci:
Prednosti:
– Naglasak EU-a na etičkoj AI mogao bi stvoriti pouzdaniji i održiviji AI ekosustav.
– Potencijalna sinergija iz jedinstvenog pristupa mogla bi pružiti okvir za snažnu suradnju među državama članicama.
– Povećanje financiranja Unije za buduće godine sugerira predanost prevladavanju trenutnih nedostataka.
Nedostaci:
– Trenutna strategija EU-a možda je preteška i spora u prilagodbi brzim promjenama u sektoru AI-a.
– Nejasni ciljevi ulaganja i nedovoljna učinkovitost mogu rezultirati trajnim zaostajanjem za SAD-om i Kinom.
– Prekomjerna regulacija može potencijalno ugušiti inovacije i odvratiti privatna ulaganja.
Za daljnje čitanje o inicijativama i naporima EU-a u vezi s AI-om te razumijevanje njihove šire strategije za tehnološki razvoj, istražite službene internetske stranice poput digitalne strategije Europske komisije na European Commission – Digital Strategy i relevantnih izvještaja Europskog revizorskog suda na European Court of Auditors. Ti linkovi pružaju autoritativne izvore informacija o temi i vrijedni su za sve one koji žele dublje ući u planove i politike EU-a za razvoj AI-a.
The source of the article is from the blog zaman.co.at