Uzlet umjetne inteligencije (AI) transformira svaki aspekt naših života, postavljajući pitanja o tome tko zaista posjeduje digitalni sadržaj koji generiramo svakodnevno. U svijetu gdje se osobni podaci stalno prikupljaju, analiziraju i koriste kako bi se unaprijedile usluge koje koristimo, bitno je razumjeti složenosti koje okružuju vlasništvo sadržaja u doba AI.
Prema izvještaju Chiratae Ventures, industrija potrošačke tehnologije procjenjuje se na iznenađujućih 300 milijardi dolara do 2027. godine, s milijunima ljudi diljem svijeta koji aktivno sudjeluju u zabavnim i igračkim uslugama online. Ovaj ogroman priljev osobnih podataka izaziva zabrinutosti oko privatnosti i iskorištavanja podataka. Ali zašto je to važno?
Za bolje razumijevanje, razmotrimo slučaj Nehe, moderna indijska žena koja se uvelike oslanja na platforme vođene AI-jem za svoja digitalna iskustva. Od personaliziranih vijesti do algoritamski generiranih glazbenih playlista, potrošnja sadržaja Nehe oblikovana je sustavima AI-ja koji konstantno analiziraju njene preferencije i ponašanje. Međutim, kada Neha postavi fotografije ili interakcira s sadržajem na društvenim mrežama poput Facebooka i Instagrama, vlasništvo nad njenim podacima postaje značajno pitanje.
Iako je sadržaj tehnički vlasništvo stvaratelja, platforme i AI algoritmi zadržavaju kontrolu nad tim tko ga vidi. Ova neravnoteža moći ponekad može dovesti do štetnih posljedica, jer algoritmi mogu istaknuti štetan sadržaj ili nepravedno ukloniti pojedince. Stuart Meczes, kreativni direktor Contnt.io, platforme na pretplatu za kreatore, ističe utjecaj te kontrole na stvaratelje sadržaja, navodeći: “Iako platforme i algoritmi ne posjeduju sadržaj kreatora, imaju puno moći nad tim tko ga vidi, ponekad na štetu poštenih i vrijednih kreatora.”
Zloupotrebe osobnih podataka koje su prikupile velike tehnološke tvrtke dobro su dokumentirane. Čuveni skandal s Cambridge Analyticom otkrio je kako su podaci milijuna korisnika Facebooka prikupljeni bez pristanka za političko oglašavanje. U odgovoru na takva kršenja, propisi o zaštiti podataka poput Opće uredbe o zaštiti podataka Europske unije (GDPR) implementirani su kako bi osnažili korisnike i osigurali transparentnost u vezi s upotrebom i vlasništvom podataka.
Osim toga, pojava AI-generiranog sadržaja dodaje novu razinu složenosti vlasništvu sadržaja. Deepfakeovi, AI-generirani videozapisi ili slike manipulirani da izgledaju stvarno, već su izazvali zabrinutost. Prošle godine, indijski premijer Narendra Modi izrazio je zabrinutost kada je otkrio deepfake video samog sebe. Prava na vlasništvo AI-generiranog sadržaja još su uvijek neizvjesna, kao što pokazuje tužba The New York Times-a protiv Open AI-a zbog navodne upotrebe njihovih članaka bez dozvole za obuku chatbotova.
Dok pojedinci poput Nehe doprinose svojim podacima i interakcijama AI sustavima, postavljaju se pitanja o tome tko zaista posjeduje generirani sadržaj. Jesu li to pojedinci sami ili platforme i AI algoritmi koji obrađuju podatke također imaju udio u vlasništvu?
Da bi se provelo kroz ove složenosti, važno je da korisnici budu svjesni uvjeta i pravila povezanih s platformama koje koriste. Razumijevanje politika dijeljenja podataka i čitanje sitnog tiska možda se čini dosadnim, ali osnažuje pojedince da preuzmu kontrolu nad sadržajem koji generiraju i dijele online.
Potreba za regulacijom AI postaje očigledna u ovom kontekstu. Jači propisi omogućavaju korisnicima poput Nehe veću kontrolu nad njihovim osobnim podacima, osiguravajući transparentnost i odgovornost od tehnoloških tvrtki. Postizanje ravnoteže između inovacije i privatnosti korisnika ključno je kako AI nastavlja oblikovati naš digitalni pejzaž.
Često postavljena pitanja
The source of the article is from the blog maestropasta.cz