Razvoj umjetne inteligencije (AI) chatbota u području mentalnog zdravlja izazvao je raspravu o njihovoj učinkovitosti i klasifikaciji. Ti chatbotovi, poput Earkicka i Woebota, pružaju podršku 24 sata dnevno i okruženje bez stigme za rješavanje mentalnih problema. Međutim, pitanje ostaje: smatraju li se terapijskim oblikom ili jednostavno alatom za samopomoć?
I dok neki tvrde da AI chatbotove ne bi trebalo nazivati terapijom, neosporno pružaju vrijednu pomoć pojedincima koji se suočavaju s manje teškim mentalnim i emocionalnim izazovima. Ti chatbotovi koriste tehnike uobičajene među terapeutima, poput pružanja suosjećajnih izjava, nudi vježbe disanja i predlažu strategije za upravljanje stresom. Iako postižu sličan cilj, imaju jasne razlike u odnosu na tradicionalne terapijske sjednice.
Na primjer, Earkick ima za cilj izbjeći klasifikaciju kao terapije dok priznaje svoje terapijske prednosti. Karin Andrea Stephan, suosnivačica Earkicka, ističe svoju nelagodu zbog klasificiranja kao terapije, čak i ako korisnici to tako percipiraju. Ta je razlika ključna u nastajućem polju digitalnog zdravlja, koje nedostaje regulatorni nadzor organizacija poput Američke uprave za hranu i lijekove (FDA).
Nedostatak regulatornih propisa FDA predstavlja izazove za industriju mentalnog zdravlja dok pokušava riješiti krizu među tinejdžerima i mladima. Ove aplikacije ne dijagnosticiraju eksplicitno niti liječe medicinska stanja, omogućavajući im da izmaknu regulatornom nadzoru. Međutim, to također znači da potrošači imaju ograničene podatke o njihovoj učinkovitosti. Iako chatbotovi nude besplatnu i pristupačnu alternativu terapiji, i dalje postoji potreba za znanstvenim dokazima koji podupiru njihov utjecaj na mentalno zdravlje.
Unatoč nepostojećem regulatornom nadzoru, neke tvrtke su poduzele dobrovoljne korake prema odobrenju FDA kako bi uspostavile svoju vjerodostojnost. Međutim, većina još nije prošla kroz ovaj rigorozan proces, ostavljajući potrošače da se oslanjaju na tvrdnje samih tvrtki. To postavlja pitanje da osobe koje traže pomoć možda ne primaju adekvatnu i utemeljenu podršku.
Unatoč nedostatku mentalnih zdravstvenih stručnjaka i rastuće potražnje za pristupačnim resursima za mentalno zdravlje, došlo je do integracije chatbotova u različite zdravstvene sustave. Na primjer, Nacionalna zdravstvena služba Velike Britanije implementirala je Wysu, chatbota dizajniranog za pomoć kod stresa, anksioznosti i depresije. Dodatno, neki američki osiguravatelji, sveučilišta i bolnice nude slične programe da bi zadovoljili rastuću potražnju.
Dr. Angela Skrzynski, obiteljska liječnica u New Jerseyu, primjećuje da su pacijenti često otvoreni za isprobavanje chatbota kao alternativu dugim listama čekanja za terapiju. Ističe da chatbotovi poput Woebota, razvijenog od strane psihologa Alison Darcy sa Stanforda, ne samo da koriste pacijentima, već i pružaju podršku preopterećenim klinicima. Podaci prikupljeni iz Woebotove aplikacije tvrtke Virtua Health pokazuju da se koristi prosječno sedam minuta dnevno, što pokazuje njegov potencijal kao održivog resursa za mentalno zdravlje.
Za razliku od mnogih drugih chatbotova, Woebot se trenutno oslanja na strukturirane skripte umjesto generativnih AI modela. To omogućava kontroliraniji razgovor i umanjuje rizike pružanja netočnih ili haluciniranih informacija. Osnivačica Alison Darcy priznaje izazove povezane s generativnim AI modelima, jer mogu ometati individualni proces razmišljanja umjesto da ga olakšavaju.
Učinak AI chatbota na mentalno zdravlje bio je predmet različitih studija, iako su neke zadovoljile stroge standarde medicinskih istraživanja. Jedan sveobuhvatni pregled AI chatbota otkrio je da oni mogu značajno smanjiti simptome depresije i tuge u kratkom roku. Međutim, autori su primijetili nedostatak dugoročnih podataka i sveobuhvatnih procjena njihovog ukupnog utjecaja na mentalno zdravlje.
Ipak, postavljaju se pitanja o sposobnosti chatbota da točno identificiraju hitne situacije i suicidalne misli. I dok developeri ističu da njihove aplikacije nisu namijenjene pružanju savjetovanja u kriznim situacijama ili uslugama prevencije samoubojstava, potencijalne hitne situacije treba tretirati na odgovarajući način. Pružanje korisnicima kontaktnih informacija za krizne linije i resurse ključno je u tim situacijama.
Poziv za regulatornim nadzorom je nastao, s ekspertima poput Rossa Koppela koji sugeriraju da bi FDA trebala igrati ulogu u reguliranju chatbota. Uspostavljanje smjernica i nametanje kliznog vremenskog okvira temeljenog na potencijalnim rizicima moglo bi osigurati odgovornu upotrebu ovih aplikacija i spriječiti da nadmaše dokazane terapije za ozbiljnije uvjete.
Zaključno, AI chatbotovi su se pojavili kao obećavajuće sredstvo u polju mentalnog zdravlja, pružajući pristupačnu i bezstigmu podršku. Iako nisu ekvivalentni tradicionalnoj terapiji, imaju potencijal pomaganja pojedincima s manje teškim mentalnim i emocionalnim izazovima. Međutim, nedostatak regulatornog nadzora i sveobuhvatnih dokaza postavlja pitanja o njihovoj dugoročnoj učinkovitosti i utjecaju na mentalno zdravlje. Ipak, s odgovornim razvojem i regulacijom, AI chatbotovi bi mogli igrati značajnu ulogu u rješavanju globalne krize mentalnog zdravlja.
Česta pitanja (FAQ)
The source of the article is from the blog radiohotmusic.it